Frizira li se službena statistika uoči izbora, raste li ili pada broj nezaposlenih i što se događa s industrijskom proizvodnjom i izvozom bila je tema sinoćne emisije Otvoreno na HTV-u. Gostovali su ravnatelj Državnog zavoda za statistiku Marko Krištof, makroekonomistica Marijana Ivanov, demograf Anđelko Akrap, ekonomski analitičar Zvonimir Savić i novinar Željko Ivanković
Statistički podaci se ne friziraju te je sve javno i transparentno, rekao je Marko Krištof iz Državnog zavoda za statistiku.
'Što se tiče podataka o migracijama, podaci bi bili kvalitetniji kad bi stanovnici poštovali zakone. Podaci što se tiče državnog duga su kvalitetni i izrađeni na najbolji način', tvrdi Krištof. Zavod je svjestan da je nužno sve relevantne informacije dati javnosti što prije, rekao je ravnatelj DZS.
Što se tiče podataka o porastu izvoza, profesorica Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu kaže da su oni točni takvi kakvi su prikupljeni, no da je pitanje promjena metodologije u posljednje dvije godine i načina njihove interpretacije.
'Ulaskom u EU, Hrvatska može biti pod utjecajem tzv. roterdamsko-antverpenskog efekta - primjerice, Rijeka je važna europska granična luka preko koje se odvija kontejnerski prijevoz koji ide dalje u razne zemlje Europske unije te može doći do preuveličavanja izvoza', objasnila je Ivanov.
'Izvoz može biti preuveličan što može donijeti krivu sliku u javnosti da se konkurentnost izvoza povećala. No, ona u stvarnosti još uvijek nije dovoljno velika. Sličan problem imaju statistike Belgije, Nizozemske i sličnih zemalja u EU. Koliki je efekt, teško je reći, no on postoji', smatra profesorica. Zadnjih par mjeseci živimo u lažnom optimizmu jer jedne podatke ističemo, dok druge zanemarujemo, zaključila je Ivanov.
Zvonimir Savić iz Hrvatske gospodarske komore objasnio je da su u procjenama učinka robne razmjene ustanovili da države koje su pristupile Europskoj uniji 2004.godine su u prve 2-3 godine bilježile, baš kao Hrvatska sada, visok rast robne razmjene, prvenstveno izvoza.
'Gledajući statistike o zaposlenosti u Hrvatskoj, bilježimo najnižu razinu u najnovnijoj povijesti, kao i najniži broj aktivnog stanovništva', kaže Savić, te pojašnjava da je još više poražavajuće to što je tržište rada u državi u odnosu na druge članice Unije u brojnim pokazateljima među posljednje tri države u Europi. U odnosu na 2008.godinu, u 2014.godini broj zaposlenih je pao za 14 posto, a broj nezaposlenih porastao za 39 posto, rekao je Savić.
Kad se Hrvatska uspoređuje svoj dug s drugim zemljama EU-a, ona po mnogim pokazateljima spada u prosjek Unije, međutim problem je to što vi možete dugovati 500 kuna i nemati ih otkuda vratiti, ili 5000 kuna i imati ih otkuda vratiti, rekao je novinar Željko Ivanković. Za dvije godine ćemo možda biti u situaciji da tih 500 kuna nećemo imati, boji se Ivanković. Hrvatska je još uvijek u razdoblju stagnacije te preciznost našeg mjerenja u ekonomiji nije dovoljno dobra, a trendovi o kojima sada govorimo nisu od jučer, zaključio je Ivanković.
Hrvatska je demografski opustošena, a između 2011. i 2014. godine zemlju je napustilo barem 50 tisuća ljudi, rekao je demograf Anđelko Akrap. Točan broj iseljenih Hrvata ne znamo i možemo saznati samo na temelju strane statistike, koja govori da se je minimalno 90 tisuća ljudi s hrvatskom putovnicom u posljednje četiri godine prijavilo negdje u inozemstvu. Da su demografski podaci sve gori, govori i to da se 11 tisuća više ljudi umire nego što se godišnje rađa, zaključio je Akrap.
