Gošća Dnevnika HRT-a, koji je u ponedjeljak navečer po prvi puta emitiran u novom, suvremenom teleizijskom studiju, bila je šefica zagrebačke Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević, prof. Alemka Markotić. Komentirala je pad broja zaraženih koronavirusom, ali i porast broja oboljelih u bolnicama. U Dnevniku je odmah nakon Markotić gostovao i ministar unutarnjih poslova i šef Nacionalnog stožera civiline zaštite Davor Božinović.
'Rekli smo da će više ljudi biti u bolnicama, kao i onih sa smrtnim ishodom. U većim klinikama vidimo u zadnjih tjedan dana da taj broj nešto pada, ali to nije razlog za opuštanje. Bolesnici u bolnicama razvijaju upale pluća, zatajenje bubrega i pluća ili moraju na respirator. Tu su i mlađi ljudi, 40-50 godina. Većina ima razne kronične bolesti. U prvoj fazi to su bili stariji iz domova, a sada su to ljudi iz kućanstava' - rekla je Markotić. Upitana o 38 cjepiva koja se trenutno ispituju, Markotić nije jasno rekla koje favorizira.
'Favorit je ono koje će prvo biti gotovo. Američko i britansko su u visokim fazama ispitivanja, Rusi su također objavili određene dobre rezultate. Danas je u Klinici bio i američki veleposlanik, rekao je da nije bitno tko, ali netko mora proizvesti cjepivo' - rekla je. Komentirajući najavu Donalda Trumpa o 100 milijuna cijepljenih do kraja godine, kaže kako će biti potrebno vrijeme da se proizvedu potrebne količine cjepiva.
vezane vijesti
'Hrvatska je, kao i sve članice EU, na listi zemalja koje će dobiti cjepivo prema predviđenim količinama. Cijena će se kreirati prema onome tko će prvi ponuditi cjepivo', rekla je. Na upit o virusu gripe i koronavirusa u kombinaciji rekla je kako to može biti ozbiljna situacija.
'Nije novost da dva organizma uzrokuju infekciju. Korona je tu, stiže gripa i moramo bar cjepivom protiv gripe izbjeći scenarij infekcije s oba virusa. Bolesnici s kroničnim bolestima, stariji od 60, svi koji su imunokompromitirani, zdravstveni djelatnici... svi bi se trebali cijepiti, što šira populacija. Svijest je narasla - kazala je.
'Nove mjere o izolaciji i testiranju stupile su na snagu čim ih je HZJZ danas popodne objavio. One su najvažnije za struku, liječnike i epidemiologe, da znaju odrediti karantenu ili izolaciju od deset dana kad je u pitanju zaražen. Kontakti bi i dalje ostali u samoizolaciji 14 dana jer ne možete znati u kojem će se razdoblju pojaviti bolest. Upute su opširne, dat će odgovore na brojna pitanja u svakodnevnom postupanju s bolesnicima ili sumnjivima, a u skladu su s onima što medicinska znanost zasad zna', rekao je Božinović dodavši da su upute javne i dostupne, kao i sve druge upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
O trenutnoj situaciji rekao je kako slika odgovara razini 'onoga što smo odlučili da u društvu funkcionira, a to je više manje sve'.
'Odluke se donose na regionalnim razinama. bilo bi bolje da imamo manje novozaraženih, međutim, situacija je pod kontrolom i nadam se da će takva i ostati. To ovisi o svima nama, ne samo o uputama i odlukama Stožera. Ovu borbu možemo dobiti samo zajednički i solidarno. nije teško, kada pogledate temeljne preporuke. Kada bismo ih se stalno držali, od distance do maske tamo gdje nema distance, pa higijena ruku i nosa, bilo bi sigurno puno manje glavobolje epidemiolozima' rekao je.
Božinović je komentirao i aferu Janaf te curenje dokumenata iz istrage 'Ne sudjelujem u tim istragama, ali sam tražio razgovor s glavnim ravnateljem policije. Policija godinu dana u ovom slučaju provodi svoje izvide, prikuplja dokaze i činjenica je da je taj posao završen na neki način, kada se ocijeni da postoji dovoljno dokaza za prijavu. Dotad ništa nije iscurilo van. istraga počinje rješenjem, a to uključuje širi broj aktera. Prema mojim informacijama traje istaga o curenju informacija, USKOK i policija provode te radnje', kazao je.
Govoreći o migrantima i izvješću SOA-e, Božinović je kazao kako izvješće obuhvaća i zemlje poput Bugarske ili Rumunjske.
'U vrijeme lockdowna sve su zemlje zaustavile promet ljudi. Sad je to puno intenzivnije. Na dnevnoj bazi, sinoć smo imali 200-300 pokušaja ilegalnih prelazaka granice. U prvih osam mjeseci imamo više od 16 tisuća. Još uvijek je to 30 posto više nego u istom razdoblju lani, intenzivira se, ali mi nismo zaustavili svoje aktivnosti. opremamo granice, povukli smo u tri godine više od 200 milijuna eura od EU kako bi opremili granicu. Ljudski faktor su naši policajci koji sprječavaju ilegalne prelaske. U BiH se stvara hot spot i to uz samu hrvatsku granicu, što izaziva nezadovoljstvo i lokalnog stanovništva' kazao je.
