Tamo se, naime, nije našlo dovoljno ruku za podršku izmjenama Obiteljskog zakona koji je Vlada u prvom čitanju poslala Saboru pod pritiskom rokova koje joj je zadao Ustavni sud ukinuvši 18 članaka ovog zakona.

Odbor za obitelj ovaj je zakon razmotrio kao matično radno tijelo, na što mu pravo daje saborski poslovnik, no dogodilo se da dvoje zastupnika većine zbog drugih obveza nije moglo sudjelovati pa je zakon na kraju dobio potporu pet članova, što nije bilo dovoljno za prolaz, budući da je jedna članica bila protiv, a četvero zastupnika se suzdržalo.

Iz izvješća Odbora pritom se iščitava kako je u diskusiji prevladao stav da se Vlada nije trebala ograničiti isključivo na izmjenu članaka koje je ukinuo Ustavni sud, već ponuditi opsežnije izmjene, po mogućnosti i potpuno novi zakon, a zanimljivo da je ovu tezu zastupala i Dragana Jeckov, zastupnica SDSS-a koja je na kraju, kao zastupnica većine, ipak disciplinirano digla ruku za zakon.

Njezin glas, međutim nije bio dovoljan. Činjenica da matični odbor nije podržao neki zakon sama po sebi nema preveliku formalnu težinu – većina u Saboru vjerojatno će ga na kraju podržati bez većih poteškoća, no čini se kako je ovakav ishod glasanja vladajućima ipak izazvao nelagodu jer je kasnije odlučeno da matični za ovu točku, dakle za Obiteljski zakon nije Odbor za obitelj, nego - odbor za zdravstvo.

Uzrok ovim problemima predsjednica Odbora za obitelj, suverenistica Vesna Vučemilović vidi u stilu rada Vlade koja, kaže, vrlo često šalje Saboru prijedloge u posljednji tren pa nije čudo što se s vremena na vrijeme pokaže kako tanka većina ne može uvijek osigurati podršku njezinim prijedlozima, piše novinarka Večernjeg lista Iva Boban Valečić.