Američki predsjednik Donald Trump je 20. listopada otkrio da Washington planira izaći iz Sporazuma o uništenju i zabrani proizvodnje projektila kratkog i srednjeg dometa (INF) koji su 1987. u Washingtonu potpisali tadašnji američki predsjednik Ronald Reagan i sovjetski predsjednik Mihail Gorbačov.

Kao razlog za tu odluku Washington ističe navodno rusko kršenje tog dogovora, što Moskva odbacuje i optužuje SAD za isto.

'U razgovorima smo s našim europskim kolegama. Dan ranije sam o tome razgovarao s njemačkim ministrom obrane, pa, kao što sam rekao, savjetovanje još uvijek traje', rekao je Mattis na putu prema Pragu. Tamo će se susresti s češkim kolegom i premijerom Andrejem Babišem.

Mattis je najavio kako će se ministri iz članica NATO-a susresti u prosincu u Bruxellesu i da će se tada dogoditi neka 'točka kulminacije'.

Europske članice tog saveza u četvrtak su pozvale SAD da pokušaju navesti Rusiju na poštivanje sporazuma umjesto da ga napusti, strahujući da bi to moglo stvoriti razdor u Sjevernoatlantskom savezu koji bi Moskva mogla iskoristiti.

Mattis je na posljednjem summitu NATO-a pitao europske kolege imaju li ideju kako to postići, no zasad mu nitko nije odgovorio.

Europske države vide INF kao temelj politike razoružanja, a iako prihvaćaju tvrdnje da Moskva krši taj sporazum i dalje su zabrinuti da bi njegov kolaps doveo do nove utrke u naoružanju i mogućeg stacioniranja američkih nuklearki nove generacije na kontinentu.

Sam Mattis kaže da ne može kategorički odbaciti vraćanje projektila srednjeg dometa u upotrebu ako Washington napusti INF.

'Nikad ne odbacujem takve stvari, ali ni ne računam s njima'.

'Postoje brojni načini za odgovor. Oni ne moraju biti simetrični i o njima će se blisko savjetovati sa saveznicima', dodao je američki ministar.