U Međimurju je čak 13 gradova i općina od njih 25 prešlo 50 posto, a rekorder je općina Belici, poznata po proizvodni krumpira, s čak 79,76 posto otpada koji se odvojeno prikuplja. Drugo mjesto drži grad Prelog, također u Međimurskoj županiji, sa stopom od 70,98 posto, slijedi najmanja hrvatska općina Dekanovec s više od 65 posto te još nekoliko međimurskih općina. U ostalim županijama odskače općina Martijanec u Varaždinskoj županiji s više od 60 posto.

Dobre rezultate ima i Primorsko-goranska županija, gdje nekoliko gradova i općina, poput Krka, Omišlja i Malinske, ima preko 50 posto selektiranog otpada.

Zagreb je prošlu godinu završio sa 29,74 posto, što je velik skok u usporedbi s godinom prije, kad je bio na 17 posto, Split je na svega 5,80 posto (godinu prije 3,74), Osijek na 38,69 posto (28,6 u 2019.), a Rijeka na 14,21 posto, dva posto manje nego godinu ranije.

Od većih gradova visoko su Koprivnica s 55,75 i Čakovec s 48,95 posto, dok je Varaždin, koji je proteklih tjedana proživljavao dramu s odlaganjem otpada, u ovu godinu ušao s 42 posto. Samobor je na 31,15, Slavonski Brod na 29,30 posto, Pula na 15,42, Krapina 14,27, Bjelovar 14,15, Dubrovnik 11,16, Karlovac 9,52, Vukovar osam, Šibenik na 6,55, a Zadar na 6,20 posto. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji odskače Lastovo s 40 posto, koliko ima i Buzet u Istarskoj.

Prema preliminarnim podacima koje je objavila Hrvatska agencija za okoliš i prirodu o stopama odvojeno prikupljenog komunalnog otpada po jedinicama lokalne samouprave, u Hrvatskoj je lani prikupljeno 1.185.494 tona otpada, od čega 973.303 tona miješanog komunalnog otpada prikupljenog u sklopu javne usluge. Odvojeno je prikupljeno 179.399 tona komunalnog otpada, a još 5000 tona putem mobilnih, te 27.713 tona putem stacionarnih reciklažnih dvorišta.