Izbori u Francuskoj i Grčkoj su vijest dana u svim njemačkim medijima. Dok jedni smatraju da kancelarka Angela Merkel 'ima razloga za strah', drugi su optimistični oko suradnje nje i novog francuskog predsjednika. Kada je pak riječ o Grčkoj, optimizma nema, a te je izbore ipak zasjenila velika promjena u Parizu
'Trijumf rođenog gubitnika' je naslov komentara koji je konzervativni Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) posvetio pobjedi Francoisea Hollandea u drugom krugu francuskih predsjedničkih izbora.
Hollande je tako postao tek drugi socijalist na čelu Pete Republike, no za razliku od Francoisea Mitteranda, koji se odlično slagao sa svojim njemačkim demokršćanskim kolegom Helmutom Kohlom, odnos između predsjednika francuske i njemačke kancelarke je započeo vrlo loše. 'On se još nikad nije susreo s kancelarkom Merkel, a cilj mu je progurati programe gospodarskog rasta koji trebaju nadopuniti Fiskalni pakt EU', piše FAZ i podsjeća da su Hollandeova predizborna obećanja u velikoj mjeri prava suprotnost aktualnoj europskoj politici koju forsira Merkel.
Merkel pozvala Hollandea
No iako se Hollande i Merkel još nisu ni upoznali (jer je ona to prethodno odbijala), njemačka je kancelarka već sinoć telefonski razgovarala s novim francuskim predsjednikom, kojeg je kao kandidata smatrala velikom opasnošću za njene planove.
Ovo je ujedno i kraj Merkozyja što se slavilo na ulicama Pariza', konstatira FAZ s obzirom na činjenicu da je Nicolas Sarkozy, najbliži Merkeličin saveznik unutar EU, izgubio svoje mjesto u Elizejskoj palači. Zato je Merkel odmah pozvala Hollandea u posjet, iako je mjesecima prije izbjegavala sve njegove napore da se susretnu.
'Čega se sada mora plašiti Angela Merkel' je naslov komentara u Der Spiegelu, u kojem se pokušava dati odgovor na to pitanje. 'Francuzi se na izborima nisu odlučili protiv Njemačke, nego za Francusku. Žele predsjednika koji zemljom vlada odgovorno i snažno te koji će biti na jednakom nivou kao Angela Merkel. To nije teško razumjeti', piše Der Spiegel, koji poraženog Sarkozyja naziva 'histeričnim megalomanom' koji je 'mnogo obećavao, a malo napravio'.
Između Merkel i Hollandea će 'sigurno biti neugodnih trenutaka', ali će morati raditi zajedno. Hollande je pak, piše Der Spiegel, 'predsjednik koji će morati razočarati' jer je teško moguće da će moći ispuniti sva svoja predizborna obećanja.
Socijaldemokrati i njemački predsjednik pozdravljaju Hollandeov trijumf
Zato je Hollandeovom pobjedom naročito oduševljena njemačka lijeva opozicija, pa je tako predsjednik SPD-a Sigmar Gabriel – koji je nastupio na predizbornom skupu novog francuskog predsjednika – izjavio da je 'ova pobjeda snažan signal za cijelu Europu te prelazi granice Francuske'. Nakon što je godinama u defanzivi, europske ljevica se sada može radovati što je jednu od najmoćnijih država EU preuzeo socijalist, pa se i njemački socijaldemokrati nadaju kako će Mekel sljedeće godine na izborima maknuti s kancelarske pozicije.
Potpuno drugačiji ton od Merkel i onih koji je okružuju imao je i njemački predsjednik Joachim Gauck, koji je čestitao Hollandeu te izrazio 'duboko uvjerenje da će se uska suradnja Njemačke i Francuske nastaviti'. Gauck je poslao pismo Hollandeu u kojem napominje da se EU nalazi u velikim problemima, ali da se oni trebaju riješiti kroz 'odgovornu i solidarnu politiku', čime je signalizirao da podržava stavove novog francuskog predsjednika da radikalna štednja nije dovoljna, niti jedino riješenje.
Izbori u Grčkoj ne zanimaju berlinsku političku klasu
Takav su stav otprilike izrazili i Grci na jučerašnjim parlamentarnim izborima, s obzirom da su kaznili dvije najveće stranke, konzervativnu Novu demokraciju i socijaldemokratski PASOK, te da je na drugom mjestu lijeva koalicija Syriza koja nudi radikalno drukčiju ekonomsku politiku u odnosu na ono što diktiraju Bruxelles i Berlin.
Njemački mediji najavljuju 'još turbulencija u Grčkoj', u kojoj će sada biti iznimno komplicirano formirati vladajuću koaliciju. Politička klasa Berlina se jutros nije previše osvrtala na Atenu, jer su sve oči uperene na Hollandea, no ne treba zaboraviti da je Grčka i dalje središte krize eura.
Der Spiegel zato upozorava da je uspjeh Syrize velikim dijelom rezultat njihova čvrstog stava da se odbije novi paket novčane pomoći Grčkoj, s obzirom na uvjete koje sa sobom nosi. To pak znači da bi Grčka uskoro mogla napustiti eurozonu, što bi još više uzdrmalo situaciju.
Ukratko, dok se Berlin i Pariz natječu u tome tko je važniji, u Ateni i dalje gori vatra koja bi mogla spaliti cijelu Europsku uniju do temelja. S druge strane, njemački mediji izvještavaju kako 'skoro nitko u Grčkoj ne želi doista napustiti euro', ali su dvije godine mrcvarenja dovele narod na rub očaja, čak toliko da se u parlament uvukla i nacistička stranka Zlatna zora.
