Premda investitori i analitičari ne vide efektnije rješenje za europsku financijsku krizu, ideja da eurozona kao cjelina počne garantirati za posuđivanje država članica, nikako ne prolazi u Berlinu, baš kao ni kod ostalih uspješnih sjevernih ekonomija. Nakon što je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso proglasio krizu najozbiljnijim izazovom generacije te najavio plan federalizacije eurozone i mogućnosti uvođenja euroobveznica, Angela Merkel nije mogla drugo nego nazad ispaliti lopticu koja joj je tako lijepo sjela na volej. 'Euroobveznice su apsolutna pogreška', kazala je u govoru na sajmu automobila u Frankfurtu te nastavila kako se zajednička kamata za zaduživanje ne postiže kolektivizacijom duga, već sličnim proračunskim stanjima i sličnim razinama kompetitivnosti.

Euroobveznice znače da uspješne ekonomije počinju plaćati veću kamatu na zaduživanje jer bi ista pala negdje u prosjek svih članica eurozone. Imajući u vidu da Grčka danas plaća 20 postotnu, a Njemačka kamatu od 1,75, sasvim je jasno da njemačka javost, za čije je mišljenje kancelarka izuzetno (po mnogima i pretjerano) osjetljiva, ne želi ni čuti o tome. Kolektivizacija duga tek je eufemizam za ideju da disciplinirane ekonomije plaćaju danak za fiskalni i proračunski kaos europske periferije.

Strategija spasa Grčke i sličnih slučajeva za Merkel je stvar koja se mora rješavati korak po korak i s pedagoškim ciljem – dotične zemlje moraju naučiti kako dovesti u red svoje gospodarstvo i učiniti ga konkurentnim, a ne da ih se riješi odgovornosti i da nastave po starom tako što će im Berlin postati jamac. Ideja je sasvim korektna, ako izuzmemo kontekst zajedničkog tržišta i valute. No eventualni bankrot Grčke i mogući krah Italije i Španjolske, nešto je što si čak ni Njemačka ne može priuštiti.

Da je eventualni izlazak Grka iz zone eura poguban za sve članice, demonstrirala je i izjava dvojca Merkel i Sarkozy jučer navečer. Zavjetovali su se da će učiniti sve ne bi li zadržali Atenu u svom sastavu. Posebice je to na srcu Francuzima čije su banke vlasnice oko 93 milijarde grčkog duga

Lorenzo Bini Smaghi iz Središnje europske banke također je oprezan oko mogućnosti uvođenja euroobveznica: 'Bez striktnih ograničenja, euroobveznice će favorizirati fiskalne politike koje su rastrošnije i gdje je veći javni dug, a njihovu cijenu dijeliti će discipliniranije zemlje.'

Na pozadini ideje o zajedničkom europskom izlasku na tržišta kapitala, odvija se još jedan nemili proces – ekonomija EU-a sve je gora, globalno gledano. Kako kažu u Europskoj komisiji, rast se zaustavlja i mogao bi potpuno zatomiti do kraja ove godine, što će se odraziti na investicije i kućnu potrošnju.

Kratkoročna strategija jasna je – učiniti sve da se Grčka dovede u red vlastitim naporom i uz dogovoreni kredit Europskog fonda za stabilnost. Sve više (euroobveznice) i sve manje od toga (izlazak iz eurozone) opcije su koje za sada ne dolaze u obzir.