Vrućina vrhuncem ljeta nije niša neobično. Kako je za tportal pojasnila dežurna prognostičarka Državnog hidrometeorloškog zavoda (DHMZ) Kristina Klemenčić Novinc, u ovo doba godine nisu neuobičajeni ni toplinski valovi, a ovogodišnji je ipak zamjetno blaži od lanjskog, kad se nerijetko mjerila i maksimalna temperatura iznad 40 Celzijevaca
Toplinski valovi, vruće noći i dnevne temperature koje se penju iznad 36 Celzijevaca… Sa zahuktavanjem kolovoza, zakuhala je Hrvatska, a u Europi se broje žrtve.
No, koliko je ovakvo vrijeme neuobičajeno i što nas čeka u nastavku ljeta?
vezane vijesti
Odgovore smo potražili u Državnom hidrometeorloškom zavodu, kod dežurne prognostičarke Kristine Klemenčić Novinc.
'Vrućina krajem srpnja i početkom kolovoza, dakle u vrhuncu ljeta, nije neuobičajena. Za očekivati je najvišu dnevnu temperaturu zraka oko i višu od 30 stupnjeva. Dapače, u ovo doba godine nisu neuobičajeni ni toplinski valovi, a ovogodišnji je ipak zamjetno blaži od prošlogodišnjeg, kad se nerijetko mjerila i maksimalna temperatura iznad 40 °C', kaže Klemenčić Novinc.
preporuke DHMZ-a
Rashladite svoj dom
- Nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Mjerite sobnu temperaturu između 8 i 10 sati, u 13 sati i noću nakon 22 sata. Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32 °C danju i ispod 24 °C noću. To je posebno važno za djecu ili ako ste osoba starija od 60 godina te ako imate kronične zdravstvene probleme.
- Koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom. Otvorite sve prozore ili rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati kada je vanjska temperatura niža (ako je to moguće).
- Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i rolete (ako ih imate), naročito one koji su okrenuti prema suncu. Ugasite sva umjetna svjetla i što je više moguće električnih uređaja.
- Stavite zaslone, draperije, tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili popodnevno sunce.
- Kada uključite uređaj za rashlađivanje (air-conditioning), zatvorite vrata i prozore kako ne biste trošili više energije nego što je potrebno.
- Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura iznad 35 °C, neće spriječiti bolesti vezane uz velike vrućine.
Kako ističe prognostičarka, trenutačan je toplinski val izraženije prisutan duž obale i na otocima, gdje se noću temperatura često ne spušta ispod 25 stupnjeva, pogotovo u gradovima. Tako se, primjerice, u Dubrovniku, Splitu i Senju od 30. srpnja temperature zraka noću nisu spustile ispod 25 Celzijavaca.
'Za očekivati je da će vrućih dana biti još. Od vikenda će porasti vjerojatnost za pljuskove, u unutrašnjosti uz blagi pad temperature, a općenito nakon 15. kolovoza su hladni prodori sasvim uobičajeni', prognozira stručnjakinja.
A što je uzrok trenutnog toplinskog vala u Hrvatskoj i Europi? Klemenčić Novinc pojašnjava kako su vrućina i toplinski val koji je prisutan u Europi posljedica zadržavanja i pritjecanja toplog zraka s juga, tako da možemo reći da smo trenutno svi u južnoj i srednjoj Europi pod utjecajem iste zračne mase. Toplinski val koji je pak bio prisutan u arktičkom krugu bio je povezan sa suhom i stabilnom zračnom masom iz Rusije koja se dugo zadržavala na jednom mjestu, kontinuirano upijajući sunčevo zračenje i sprječavajući dolazak svježijeg zraka.
preporuke dhmz-a
Klonite se vrućine
- Sklonite se u najhladniju prostoriju stana/kuće, posebno noću.
- Ako stan/kuću ne možete držati hladnim, provedite 2 - 3 sata dnevno u hladnom prostoru (npr. javna zgrada koja je hlađena).
- Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana.
- Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi, činite to u najhladnije doba dana, što je obično ujutro između 4 i 7 sati.
- Potražite sjenu.
- Ne ostavljajte djecu ili životinje u parkiranom vozilu.
- Redovito koristite kreme sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Naročitu brigu valja posvetiti novorođenčadi i maloj djeci. Za njih treba koristiti zaštitne kreme s najvećim faktorom.
- Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa.
Što se jeseni tiče, zasad prognostički materijali upućuju na to da će srednja temperatura za jesenske mjesece biti viša od višegodišnjeg srednjaka uz veliku vjerojatnost ostvarenja prognoze.
'To ne znači nužno da će biti babljeg ljeta, a moguća su i kraća hladnija razdoblja', naglašava prognostičarka te dodaje kako se količina oborine predviđa većinom oko klimatološkog srednjaka, ali zbog pljuskovitog karaktera oborine nije isključen lokalno izraženiji višak oborine, odnosno ponegdje su moguća i razdoblja s količinom manjom od uobičajene.
preporuke dhmz-a
Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine
- Izbjegavajte boravak na suncu u razdoblju od 10 do 17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe i srčani bolesnici te bolesnici oboljeli od šećerne bolesti
- Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamatanje u hladne mokre ručnike, hladiti se mokrom spužvom, kupke za noge, itd.
- Nosite laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete van, stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale.
- Koristite laganu posteljinu i plahte, po mogućnosti bez jastuka, kako biste izbjegli akumulaciju topline.
- Pijte redovito, ali izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera. Važno je piti dovoljno tekućine ali ne naglo.
- Jedite češće male obroke. Izbjegavajte hranu bogatu bjelančevinama.
A što možemo očekivati u budućim ljetima?
'Ako se nastave dosadašnji trendovi globalnog zagrijavanja, možemo očekivati porast učestalosti te dulje trajanje toplinskih valova', zaključila je Klemenčić Novinc.
