Hrvatski premijer Zoran Milanović je prije svog sastanka s Angelom Merkel, predviđenog za utorak, dao intervju uglednom njemačkom tjedniku Der Spiegel. Hrvatsku želju da se priključi EU, unatoč krizi koja tamo vlada, Milanović je objasnio potrebom da se ne gleda kratkoročno. 'Na kraju krajeva, bolje je biti članom kluba nego biti sam pa i kad klub možda ima problema', rekao je hrvatski premijer
Dodao je kako pristupanje EU zahtijeva da ispunimo visoke ekonomske i političke standarde, a kad ih se jednom dostigne, tada se tu zemlju više ne može lako zaobilaziti. Kad je pak riječ o uvođenju eura, Milanović je rekao da će Hrvatska ići prema prihvaćanju zajedničke europske valute, ali nije siguran kad ćemo je uvesti. 'Ako bismo sada proveli referendum, nisam siguran da bismo dobili podršku Hrvata', rekao je premijer.
Europsku uniju smatra velikim uspjehom, a podsjetio je kako je i bivša Jugoslavija davala strukturalnu pomoć siromašnijim regijama, ali unatoč tome ekonomski jaz između Kosova i Slovenije ostao je dubok. Novi koraci EU institucija usmjereni izlasku iz krize, kao što
su Fond za spas eura (ESM) i fiskalni pakt, donose nove alate za borbu protiv krize. 'Također smatram da Europska središnja banka radi dobar posao. Ona kupuje obveznice vlada smanjujući tako kamatno opterećenje i, sve u svemu, generira rast.'
Na pitanje kako Hrvati vide njemačku kancelarku Angelu Merkel, najmoćniju ženu Europe, koju neke druge zemlje jugoistoka gledaju s mržnjom, Milanović je rekao: 'Mi se ovdje ne bojimo kancelarke. Dobro se sjećam kako su godinama ljudi govorili o njemačkoj slabosti, kako je Njemačka kaskala za ostatkom Europe po pitanju ekonomskog rasta. Ali zemlja se izvukla zahvaljujući hrabrim reformama. Njemačka nam je glavni model sa svojom racionalnošću, svojom radinošću i također svojom štedljivošću.'
Na novinarov upit je li Hrvatskoj i njemačka sklonost prema politici rezanja troškova također uzor, Milanović odgovara: 'Da, i to.'
Spiegel: 'Ili kanite stati na stranu Françoisa Hollandea, koji je socijaldemokrat poput vas, koji bi želio upumpati više novca u tržište kako bi potaknuo rast'?' Hrvatski je premijer odgovorio kako dobro poznaje Hollandea, koji nije neozbiljan političar i njegove stavove. 'No ne može se reći da je njegova pozicija u potpunoj suprotnosti s njemačkom. On dolazi sa sjevera, iz Normandije, što sugerira da je sklon nizozemsko-protestantskim tendencijama', rekao je Milanović dodajući kako je Hollande štedljiv i iskusan kad je riječ o ekonomskim pitanjima. 'On je socijalist. A ne zaboravimo, upravo je Gerhard Schröder, ljevičar, proveo reforme u Njemačkoj', zaključio je hrvatski premijer. Kad je pak riječ o Grčkoj, nju Hrvatska ne vidi kao 'otpadnika', ali je kriza simbol upozorenja kojim putem ne treba ići.
Milanović također ne smatra da je hrvatski pristup EU bio teži zbog ranijeg ulaska Rumunjske i Bugarske u članstvo te tvrdi kako koristi od članstva nadmašuju teške uvjete tijekom pregovora. Što se pak nacionalizma na Balkanu tiče, hrvatski je premijer istaknuo kako 'Hrvati pate zbog prevelike doze povijesti tijekom prošlog stoljeća. Da, i kod nas ima nacionalizma, ali se emocije polagano stišavaju. Socijaldemokratska stranka je pobijedila na izborima iako mi nikad nismo dijelili ljude prema jeziku ili religiji te unatoč tome što smo sve drugo, a ne nacionalisti.'
Kad je pak riječ o odnosima sa Srbijom, hrvatski je premijer istaknuo kako su se odnosi bitno popravili od sklapanja prvog sporazuma prije 16 godina te da predrasude između Srba i Hrvata nestaju, iako polako. Dodao je i da će Hrvatska poticati da se proces proširenja na susjedne zemlje nastavi, 'ali to će biti teško'. 'Zamor proširenjem već dulje vrijeme prevladava. No mi bismo voljeli vidjeti naše susjede kao članove, Srbiju također', zaključio je Zoran Milanović.