Najveća oporbena stranka, HDZ, traži od Vlade i predsjednika Ive Josipovića da prestanu s izazivanjem svjetonazorskih i ideoloških sporova. 'Prestanite s izmišljanjem i napuhavanjem afera koje služe samo tome da skrenete pažnju s gospodarskih problema', poručio je Željko Reiner, potpredsjednik Sabora, na današnjoj konferenciji za novinare
Iskonstruirane afere su za HDZ-ovce bura koja se digla u javnosti nakon govora Tomislava Karamarka u Omišu te slučaj Dejana Jovića, glavnog analitičara predsjednika Josipovića, ali i nekadašnjeg HDZ-ovog savjetnika, koji nije prošao sigurnosnu provjeru.
'Stvaraju se afere od dobacivanja nekog od stotina pojedinaca na jednom skupu i zapošljavanja jednog čovjeka od prije sedam godina. Pri tome režimske novine (Novi list, op. a.) zaborave da sigurnosnu provjeru ne provodi MUP nego SOA s čijeg je čela Tomislav Karamarko otišao dvije godine ranije od slučaja o kojem se piše', istaknuo je Reiner.
Inače, bio je to uvod u konferenciju za medije koju su HDZ-ovci sazvali kako bi prokomentirali 'neprimjerenu reakciju vladajućih na negativnu prognozu MMF-a, pad BDP-a i rast nezaposlenosti'.
O negativnim ekonomskim trendovima govorili su saborski zastupnik Gordan Marić te Đuro Njavro, predsjednik HDZ-ova Odbora za financije.
Marić je naglasio kako poduzetnici i građani trpe preveliko porezno opterećenje nametnuto od strane vladajućih. Prema njegovim riječima, od 'porezne omče' stanovništvo ne može disati, dok je gospodarstvo u opasnosti da mu se 'slomi kičma'.
'Jedino pozitivno što je koalicija napravila je fiskalizacija, dok je sve ostalo pogubno, štetno i paralizirajuće', rekao je Marić.
Njavro je ocijenio kako su protekle dvije godine izgubljene, a jedino što je poraslo je dug. Smatra kako će Hrvatskoj trebati desetak godina rasta BDP-a od četiri i više posto da bi se približila razvijenim zemljama EU-a.
Kao važne poluge razvoja Najvro je izdvojio poljoprivredu temeljenu na obiteljsko–poljoprivrednim gospodarstvima te turizam, također naslonjen na obiteljske tvrtke
'Treba nam pravni i porezni okvir koji će biti dugoročno stabilan', istaknuo je Njavro.
Naveo je primjer plaće regionalnog menadžera u Hrvatskoj za čijih 3.000 eura neto je ukupni trošak za tvrtku čak 7.500 eura, dok je Bugarskoj 3.900 eura.
'Zar želimo da se sjedišta kompanija presele u druge zemlje? Gdje će naša djeca raditi?', zapitao se Njavro.