Najava ministra financija Slavka Linića o oprostu milijardu i pol kuna duga za oko 70 tisuća građana različito je odjeknula u javnosti. Dok sindikati inzistirajući na jasnim kriterijima oprost drže opravdanim, za ekonomske stručnjake to je tipičan politički potez. Linićevu najavu komentirao je i premijer Zoran Milanović
'To je jedan od pokušaja, bez ulaza u detalje, da se ljudima olakša život. Naravno, imajući u vidu da se dugovi, to stalno naglašavam, moraju vraćati, da ja nisam, niti Linić, Djed Mraz ili Djed Božićnjak. Nadam se da to netko sada neće rušiti na Ustavnom sudu jer je to postalo jako popularno ili na referendumu. I to je moguće', rekao je Zoran Milanović.
Dugove starije od godinu dana država će oprostiti svima koji nemaju dovoljno imovine za pokriće dugovanja. Riječ je uglavnom o bivšim obrtnicima koji su nakon zatvaranja posla ostali dužni doprinose ili poreze, objasnio je Linić za Jutarnji list. Svjestan je da se pritom šalje loša poruka urednim platišama.
'Nije pravedno jer to su loše poruke svim onim građanima koji redovito plaćaju svoje obveze, koji su uredni u tim plaćanjima i kojima jednostavno ne možemo dati objašnjenje, ali to je jednostavno staro zatečeno stanje', rekao je Linić.
Za sindikalista Krešimira Severa opravdan je to potez u situaciji u kojoj su mnogi obrtnici ostali zaduženi ne svojom krivnjom, a 290 tisuća građana pod ovrhom zbog nemogućnosti plaćanja računa. 'Oprost da, ali prema jasnim kriterijima', upozorava Sever.
'To nikako ne može biti poruka da se ne plaća. Ne smije se dogoditi da se onda među ovima koji nisu plaćali, da se zbog nekakvih nečistih, nejasnih mjerila provuku i takvi igrači. Dakle, pomoći siromašnima i onima koji su doista u potrebi', poručuje predsjednik Nezavisnog hrvatskog sindikata.
No iz perspektive deficitom opterećenog stanja državne blagajne, za profesora Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Ivana Lovrinovića, radi se o tipično političkom potezu u trenutku opće depresije.
'Jednom dijelu građana to je, ajmo tako reći, dobrodošla božićna i novogodišnja čestitka. A s druge strane, to pogoršava prihode državnog proračuna. I ne samo to, poruka je to i drugim građanima, možete ne plaćati svoje obveze, pa ili ćemo vam mi ili netko sljedeći morati to oprostiti, jer evo, stvaramo takvu praksu', upozorava Lovrinović.
Hoće li primjer države slijediti i banke, komunalne tvrtke i ostali s nagomilanim dugovima građana, čemu se ministar nada, tek će se vidjeti.
