Vlada je Saboru poslala godišnji izvještaj o izvršenju proračuna za 2012. godinu u kojemu stoji da je Vlada uspjela smanjiti deficit u odnosu na 2011. godinu. Ministar Slavko Linić tvrdi da su deficit smanjili čak dvostruko više od zakonskog propisa koji određuje smanjenje od jedan posto. 'Imali smo dvije metodologije izračuna, a prema prvoj smo uštedjeli 2,6 posto, a prema drugoj 2,1 posto', rekao je Linić.

Premijer Zoran Milanović se osvrnuo na podatak da su rashodiopće države iznosili 42,3 posto BDP-a u 2012. godini te uzvratio kritičarima koji kažu da je Hrvatska skupa zemlja i da ima velika opterećenja (poreze, op. a.). Rekao je da je Hrvatska 'srednje opterećena' i da su tvrdnje da je Hrvatska najskuplja u Europi – samo mitovi. 'Stvar je efikasnosti, a Hrvatska nije efikasna. Udio u javnoj potrošnji u BDP-u je normalna i manja nego u Francuskoj', objašnjava Milanović.

Premijer je jasno rekao da je država tu da jamči stabilnost i sigurnost, ali ne i apsolutna prava za apsolutno svakoga: 'To je kao kad bi svi bili uspješni i svi bili posebni. To bi značilo da smo svi isti, a nismo svi isti i nemamo svi iste rezultate, ni države nemaju iste rezultate. Mi moramo početi zarađivati i rasti i to je cijela mudrost ove priče.'

Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčić rekao je da se, unatoč kritikama, ipak vidi da postoje pozitivni pomaci: 'Imamo pokazatelje koji najavljuju, istina sramežljivo, ali najavljuju pozitivne stvari u gospodarstvu. Najvažnije je da je nezaposlenost u zadnjih nekoliko mjeseci sa 375 tisuća pala na 342 tisuće. To je 33 tisuće manje nezaposlenih na Zavodu.'

Što se tiče broja nezaposlenih, i Milanović tvrdi da se stvari pomiču nabolje: 'To je veliki broj nezaposlenih, ali nisu to dramatični trendovi u negativnom smislu... Mi ćemo pokazati ozbiljnost i pred međunarodnim financijskim investitorima i drugim ulagačima, ali ako ne stvorimo rast i klimu rasta, to je samo pola posla. Svaka čast onima koji rade na uvođenju reda, radimo to svi, posebno u sektoru financija, ali treba nam isključivo pozitivan duh. Treba nam spremnost da se ulaže i katkad riskira. To nas može povući dalje, taj pionirski duh želje za napretkom. Neki bi to nazvali potragom za srećom u svakom smislu', kaže Milanović.

KAKO LINIĆ VIDI RASPOLAGANJE DRŽAVNOM BLAGAJNOM U 2012. GODINI?

Linić je u svom detaljnom obrazlaganju izvršenja proračuna rekao da je Vlada uspjela postići fiskalnu konsolidaciju i kontrolu proračuna u, kako je rekao - 'skoro nemogućim uvjetima makrookruženja'.

Koji su to nemogući uvjeti? U prošloj godini zabilježen je pad BDP-a, i to zbog smanjenja investicija u protekloj godini od oko 4,5 posto. Smanjene su osobna i državna potrošnja. Jedini pozitivan doprinos bilo je smanjenje uvoza i veći izvoz', kaže Linić dodajući da je narasla i inflacija, a industrijska proizvodnja je pala za čak 5,5 posto. Trgovina bilježi pad prometa za 4,3 posto, nezaposlenost je velika, a pozitivni efekti su još samo veći broj noćenja turista.

Vladajući tvrde da su činili sve da ojačaju konkurentnost gospodarstva i lojalnu tržišnu utakmicu te jačanje porezne discipline. Kažu da su ostvarili 109,8 milijardi prihoda, što je, u odnosu na 2011. godinu, bilo oko 2,3 posto više, a 0,5 posto manje od prvotnog plana. 'Povećanje imamo kod PDV-a od oko 7,8 posto, što znači da su građani u potrošnji više oporezivani', rekao je Linić i s druge strane istaknuo pad osobne potrošnje te pad prihoda od doprinosa na zdravstvo koje su smanjili za dva posto da bi rasteretili poduzetnike.

'Iz strukture prihoda jasno je da Vlada nije svojom poreznom politikom činila gospodarstvo nekonkurentnijim niti je imala politiku jačanja poreznog opterećenja. Dapače, ispada da smo rasteretili gospodarstvo, ali opteretili građane. Građani su platili ceh konsolidacije u korist gospodarstva', priznaje Linić.

Kad su u pitanju rashodi, odnosno državna potrošnja, država je potrošila1,6 milijarde kuna manje u 2012. godini – tvrdi Linić. 'U čemu ostvarene uštede? Na svim stavkama rashoda izuzev financijskih koji su rasli za 1,2 milijarde kuna. Ukupne uštede bile su 2,8 milijarde kuna, što je rezultat racionalnijeg poslovanja', rekao je Linić pojašnjavajući da su rashodi rasli jer im je ostavljen ogroman deficit od 14 milijardi u 2011. godini. 'S druge strane, preuzeli smo sve dugove brodogradnje, pa je dodatni teret za financiranje tih dubioza razlog povećanja financijskih rashoda.'

Priznao je da razgovori sa sindikatima cijele godine nisu bili baš uspješni, ali kaže kako su ipak uštedjeli oko 370 milijuna kuna na plaćama: 'Nismo dobili koliko smo planirali, ali bar smo neku uštedu postigli, i to kod smanjenja prekovremenih, kod ugovora o djelu, ali i smanjenja pojedinih plaća kod rukovodećih radnih mjesta.' Linić kaže da su smanjili subvencije u poljoprivredu, željeznicama i brodogradnju za dvije milijarde kuna, a povećavala su se davanja za mirovine zbog obaveze usklađenja.