Hrvatski premijer Zoran Milanović neće samostalno odgovoriti na pismo koje mu je prošlog četvrtka uputio ruski predsjednik Vladimir Putin, obavještavajući ga o mogućnosti prekida isporuke ruskog plina. Milanović je jedan od 18 primatelja Putinovog pisma - čelnika europskih zemalja koja primaju ruski plin preko Ukrajine
'Prema dogovoru, odgovor europskih čelnika predsjedniku Putinu bit će zajednički', odgovorila je tportalu Služba za odnose s javnošću Vlade RH na pitanje je li Zoran Milanović odgovorio predsjedniku Putina i kani li to učiniti.
Iz Vladine službe upućuju na priopćenje sa sastanka Vijeća ministara vanjskih poslova u Luksemburgu, gdje se raspravljalo i u Ukrajini.
'Vijeće prima na znanje pismo predsjednika Putina od 10. travnja upućeno nekolicini država članica EU-a. Vijeće traži od Europske komisije da odgovori, temeljem konzultacija s državama članicama, predsjedniku Ruske Federacije u ime EU-a i njezinih država članica, kako bi se dogovorili o konzultacijama s Rusijom i Ukrajinom s namjerom osiguravanja sigurnosti opskrbe i tranzita', stoji u dijelu priopćenja koji se odnosi na zaključke o Putinovom pismu.
Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso prethodno je poručio da rusko upozorenje nekim državama članicama EU-a zahtijeva zajednički odgovor. U pismu poslanom svim europskim čelnicima u petak, Barroso je napomenuo da je Putinovo pismo 'ozbiljan problem za energetsku sigurnost Europe' i predložio da se o tome razgovara na susretu ministara vanjskih poslova i na telefonskoj konferenciji povjerenika za energetiku Gunthera Oettingera i ministara energetike.
Podsjetimo, šef Nacionalnog foruma Nikica Gabrić u ponedjeljak je postavio pitanje što je Milanović odgovorio Putinu i koji je uopće hrvatski stav prema ukrajinskoj krizi.
'Građani bi zasigurno željeli znati što će mu odgovoriti, koje su hrvatske opcije, koliko bi eventualno plaćanje dijela ukrajinskog duga Rusiji stajalo Hrvatsku i, na koncu, kako bi bilo u hrvatskim domovima da zima nije upravo prošla?', poručio je Gabrić, pitajući i kakva je uopće hrvatska politika spram ukrajinske krize.
'Kao članica NATO-a, Hrvatska sutra može biti pozvana da pošalje svoje vojnike na teren u Ukrajinu. Najlakše je reći da se takve stvari rješavaju u okviru EU i NATO-a. Točno, ali ima li Hrvatska neke prijedloge ili se tek priklanja idejama velikih članica? Ima li inicijativu, i ako ima, na što se odnosi? Na ove stvari ukazujem kako bi građanima bilo jasno da članstvo u EU znači da krize i problemi, koji se pojavljuju tisućama kilometara daleko, nisu tuđa, nego naša, hrvatska stvar. I moramo biti uvjereni u to da naši politički predstavnici znaju što rade i da za probleme poput moguće plinske krize imaju alternativna rješenja', zaključio je Gabrić.
