Po svemu sudeći, građani ipak neće na parlamentarne izbore ove godine, već će se oni održati u siječnju ili veljači 2016. Takva se informacija pojavila u javnosti nakon SDP-ovog team-buildinga u Tuhelju ovaj vikend, a neki krugovi su kao datum izbora počeli spominjati i 3. siječnja iako pojedinci još uvijek spominju i listopad.

Rasprava o datumu izbora vodi se već mjesecima. Početkom godine spominjali su se i prijevremeni izbori i to već u travnju, ali i lipnju. Dragutin Lesar na svom je Facebooku kao datum spomenuo i 17. svibnja. Ranu jesen kao termin održavanja izbora prošli mjesec spomenula je HNS-ova predsjednica Vesna Pusić, kazavši kako je jedna mogućnost listopad, a druga početak 2016. Prema Ustavu, izbori se za zastupnike u Hrvatski sabor održavaju najkasnije 60 dana nakon isteka mandata ili raspuštanja Hrvatskoga sabora. S obzirom na to da je aktualni saziv Sabora konstituiran 22. prosinca 2011., krajnji rok za održavanje izbora bio bi 20. veljače. S obzirom na to da Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor propisuje da je dan provedbe izbora neradni dan, kao krajnji datum izbora onda bi se mogla staviti nedjelja 14. veljače.

Politički analitičari s kojima smo razgovarali složni su - izbori u listopadu nisu mogući, jer izbori po Ustavu i zakonu mogu biti najmanje 30, a najviše do 60 dana od raspuštanja Sabora, a ovaj saziv parlamenta će nakon ustavne stanke preko ljeta opet biti sazvan tek nakon 15. rujna. Po toj računici izbori bi najranije, eventualno, mogli biti raspisani za studeni.

Ako se pita političkog analitičara Žarka Puhovskog, jasno je zašto bi SDP u ovom trenutku htio da izbori budu što kasnije.

'Čini mi se da je dosta logično da bi većina htjela produljiti mandat u nadi da će se rezultati, prije svega ekonomski, pokazati, u nadi da će sukobljavanje s predsjednicom mobilizirati podršku na lijevoj strani protiv desne i to izazivanjem moralne panike zbog mogućnosti da HDZ preuzme sve u državi. I, da, postoji ta simbolika 3. siječanja kao simbolika pobjede nad jednom interpretacijom države. Milanović ne, ali stranka baštini tu tradiciju i uzet 3. siječnja kao datum izbora bilo bi simbolično', kaže Puhovski za tportal.

S ocjenom da se SDP što dulje želi održati na mandatu mogao bi se složiti i politički analitičar Davor Gjenero, koji je uvjeren da će se Kukuriku koalicija održati do kraja mandata 'jer su svjesni da s krajem mandata za većinu njih završava politički život'.

'Ova vlada nije u stanju napraviti ništa i postali su uzurpatori jer su de facto mjerama za smanjenje deficita promijenili proračun, a nemaju političke snage uputiti rebalans proračuna u Sabor. Primijenili i prihodovnu i rashodovnu stranu proračuna, a i nisu u stanju skupiti 76 ruku. Oni više nisu politička većina', kaže Gjenero

Što se pak tiče 3. siječnja, Gjenero upozorava da je po Ustavu i zakonu predsjednica Kolinda Grabar Kitarović ta koja raspisuje izbore. 'To je važno za 3. siječnja i to ne može biti datum izbora ako se parlament raspusti po sili Ustava. Ako se 22. prosinca raspusti ovaj saziv Sabora, to znači da izbori mogu biti između 23. siječnja i 20. veljače. Što se 3. siječnja tiče kao datuma izbora, to je jedna prilično glupa izjava koja pokazuje kako Zoran Milanović politički ništa ne razumije. Taj datum ne simbolizira pobjedu SDP-a nego veliku smjenu vlasti. Naime Hrvatska je sa zakašnjenjem na ostale tranzcijske demokracije provela drugu smjenu vlasti. Mi to nismo obavili i 3. siječnja je u tom smislu silno bitan datum. Ako bi provocirali izbore 3. siječnja, to znači da se ti koji govore o izborima pripremaju na veliku smjenu vlasti', kaže Gjenero za tportal.

I dok su u komentarima tijekom vikenda u 3. siječnju neki vidjeli simboliku, drugi poput Mirele Holy vidjeli su Milanovićevo priznanje poraza. Gjenero smatra da je Holy u tom smislu u pravu, no Puhovski se ne bi posve složio.

'Ova Vlada i njezin premijer nisu u stanju priznati poraz. Holy bi trebala poznavati bolje Milanovića koji nikada neće priznati poraz. Zbog toga se s datumom 3. siječnja ne priznaju činjenice nego se udaljuje trenutak kada će se s njima trebati suočiti', kaže Puhovski.

HDZ-u koji već mjesecima zaziva izbore, slažu se i Gjenero i Puhovski, sasvim je svejedno kada će biti datum izbora. 'Oni imaju stabilizirano biračko tijelo. Na predsjedničkim izborima pokazali da imaju 39 posto glasova, što je preko 50 posto mandata. Njima možda odgovara da ova koalicija malo potraje pa da se SDP s Milanovićem raspadne. Međutim, to dugoročno nije dobro jer ćemo nakon izbora i pobjede HDZ-a imati lošu situaciju, a to je parlament bez opozicije. Naime ja mislim da će nakon izbora slijediti sukobi u SDP-u i da će se prvih godinu mandata novog saziva Sabora u toj stranci baviti samim sobom, a ne opozicijskom politikom', smatra Gjenero.

Da HDZ-u odgovara bilo koji datum, kaže i Puhovski. 'Oni sigurno dobivaju izbore, ali pitanje je dobivaju li vlast. Nije sigurno da će imati parlamentarnu većinu. Zato je pitanje stranka poput HDSSB-a, ORaH-a i Živog zida da se izjasne unaprijed koju će opciju podržati kod konstituiranja većine. Pitanje je i za HDZ i za SDP hoće li se u ovom razdoblju od nekoliko mjeseci njihovi konkurenti konstituirati kao problem za njih. Orah, Živi zid ili Josipović s jedne strane i neka koalicija Ruža Tomašić i Željka Markić s druge strane - oni mogu odnijeti važne postotke i jednoj i drugoj stranci', kaže Puhovski koji je uvjeren da ako se Živi zid opredijeli za HDZ, priča je onda završena.

Može li se uopće SDP s aktualnim koalicijskim partnerima i dodatnom koalicijom s ORaH-om i eventualno Hrvatskim laburistima nadati ostanku na vlasti, upitali smo Puhovskog.

'Bez Živog zida nemaju šansu, a Živi zid se trenutačno pokušava ponašati nesvrstano kao ORaH. Tako se mogu igrati do konsituirajuće sjednice Sabora, ali u jednom trenutku će se morati opredijeliti', zaključuje Puhovski.