"Dragi prijatelji, hrvatski junaci, prošlo je 30 godina od prvog krvavog događaja u ratu, ratu agresije na našu domovinu. I danas kada se sjetim, a sjetim se često tog dana, sjetim se koliko sam bio malen i zbunjen gledajući ljude koji su maglovito i snježno jutro otišli autobusima, slabo opremljeni, bez borbenog iskustva u smrtnu opasnost. I zato ste junaci", poručio je predsjednik.

Tim ljudima dugujemo vječnu zahvalnost, naglasio je. "Znam da to zvuči prejednostavno rečeno, znam da to neće vratiti ni Josipa Jovića koji je tamo smrtno stradao, znam da je to malo, ali ako je ovo ono što mogu učiniti za vas, a to je i dalje malo, to sam i učinio. To je moja dužnost kao predsjednika Republike Hrvatske kao države Hrvata i hrvatskih građana", dodao je.

Obraćajući se sudionicima akcije izrazio je nadu da žive sretne, ispunjene živote. "Svako sa svojim radostima, nezadovoljstvima i frustracijama, to je pokrov života svakog od nas.  Da nije tako bilo bi dosadno, a opet bilo bi dobro da ima više pravde i da ima više istine", rekao je.

Zahvalio im je na dolasku te poručio da će kao vrhovni zapovjednik Hrvatske vojske, čija su oni "preteča, pioniri, renđeri, voditi politiku koja nije stranačka". "Ne nadstranačka, jer to si ne umišljam. U kojoj nema ni jedne od dvije velike stranke, ni trećih stranaka, u kojoj postoje samo naši interesi. A da bismo kao Hrvatska i Hrvati te interese mogli osmisliti i provoditi, trebalo je obraniti i stvoriti državu. Bez vas - ništa. Još jednom, slava poginulom Josipu Joviću, vama zahvalnost i šaka gore - živjela Hrvatska", rekao je.

Jović je poginuo u akciji hrvatske policije nakon što su srpski pobunjenici, pripadnici tzv. SAO Krajine okupirali Nacionalni park Plitvice i blokirali državnu cestu D1, koja spaja sjever i jug zemlje. U akciji su sudjelovali pripadnici Jedinice za posebne namjene Rakitje, čiji je Jović bio pripadnik te pripadnici Antiterorističke jedinice Lučko.

Akcija je pokrenuta u rano jutro, na Uskrs, 31. ožujka 1991., po čemu je događaj zapamćen i kao "Krvavi Uskrs".

Jović je posmrtno promaknut u čin bojnika i odlikovan visokim državnim odličjima, među kojima i Redom Nikole Šubića Zrinskog, koji se dodjeljuje za junački čin u ratu, izravnoj ratnoj opasnosti ili iznimnim okolnostima u miru.

U ime sudionika akcije "Plitvice" obratio se Slavko Butorac koji je, uz Josipa Lucića, bio zapovjednik akcije. Napomenuo je da je ovo prvi puta da je pozvan "kako bi se obratio u vezi te akcije" te zahvalio predsjedniku Milanoviću i njegovim suradnicima "što nisu zaboravili zaboravljene".

Temeljem Ustava RH i Zakona o odlikovanjima i priznanjima, a na prijedlog Državnog povjereništva za odlikovanja i priznanja, Milanović je Redom hrvatskog križa, za teško ranjavanje u Domovinskom ratu, odlikovao Zlatka Agu, Dražena Jagečića, Jozu Kovačevića (odlikovanje je preuzeo Petar Bajan) te Karla Kožula.

Redom hrvatskog trolista, za osobite zasluge za Republiku Hrvatsku stečene u ratu, odlikovao je Branka Horvatovića i Željka Marića.

U osobno ime i u ime odlikovanih zahvalio mu je Dražen Jagečić.

Uz sudionike akcije, na svečanom su prijemu među inima bili načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH, admirala Robert Hranj, predstavnici Udruge Antiterorističke jedinice Lučko, Udruge Tigar 90./91. Rakitje, Udruge Posebne jedinice policije Kumrovec, Udruge Prvi hrvatski redarstvenik i Udruge Specijalne policije iz Domovinskog rata Republike Hrvatske.

 Milanović je u izjavi novinarima, koju je dao u Uredu predsjednika nakon prijema, upozorio na to da svečanosti nije nazočio nitko iz izvršne vlasti.