Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović odlikovao je Veleredom kralja Dmitra Zvonimira s lentom i Danicom sudionike Hrvatskog proljeća zbog iznimnog doprinosa neovisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske te izgradnji i napretku hrvatske države
Visokim državnim odličjem odlikovani su Dražen Budiša, Ivan Zvonimir Čičak, Goran Dodig te posmrtno Jozo Ivičević Bakulić, Ljudevit Jonke, Ante Paradžik, Hrvoje Šošić, Marko Veselica i Vladimir Veselica.
'Na današnji dan prije 50 godina uhićenja su već bila započela i represija tadašnje države uzela je puno maha. Uhićivani su bili matičari, političari, studenti… Od svih njih danas odlikovanih samo trojica su živa. S velikim zakašnjenjem, moram reći, jer bile su okrugle godišnjice… Neki ljudi su s pravom odlikovani, neki su zaboravljeni. Nažalost, ovaj moj današnji čin neće popraviti sliku, jer opet su neki izostavljeni', rekao je Milanović. Dodao je da ih je odabrao jer su se punog srca borili za nešto što je ispravno, lijepo, plemenito, za sebe, ali ne protiv drugoga.
vezane vijesti
'Ne s mržnjom, nego sa zanosom i poletom. Povijesti vas i vaših obitelji su različite. Povijest je ta koja valja, ljulja, huči, šumi, grmi, tutnji i na kraju, kad se oblaci raziđu, s distance shvatimo što je dobro, a što zlo. Hrvatska država je stvorena i obranjena voljom, snagom, zanosom, hrabrošću malog broja dobrih ljudi', rekao je Milanović.
U ime odlikovanih obratio se Ivan Zvonimir Čičak kazavši da su time odlikovane tisuće ljudi koji su sudjelovali u Hrvatskom proljeću.
'Ovo je velika čast za nas sudionike vremena zanosa jednog naroda', kazao je u uvodu Čičak. Dodao je da nikad ne mogu svi biti zadovoljni jer su bila tri reda odlikovanja - pored ovog, 1995., kad je Tuđman odlikovao, i 2001., kad je predsjednik Mesić dodijelio odlikovanja.
'Kad bi se htjelo odlikovati sve osobe koje su zaslužne, taj ured morao bi biti kovnica medalja, a to nije svrha', kazao je Čičak. Kazao je da su oni napravili ono što im je srce reklo, a da je uslijedila represija.
'Prvo su uhićeni studenti, a nakon nas skupina matičara. Što je ostalo od hrvatskog sna? Kao od svakog sna, ostala je realnost. Možda je naša sreća, ali i greška bila u tome što smo bili sanjari. I onda dolazi do diskontinuiteta osjećaja Hrvatskog proljeća, kad kruta realnost oblikuje politiku ne na snovima i onda dolazi do dokaza kako je taj naš pokret bio raznolik, heterogen, jer je svatko od nas u svom političkom uvjerenju otišao na svoju stranu', naveo je Čičak. Dodao je da želi da ponovno u Hrvatskoj bude živost, koju, prije svega, artikulira predsjednik u svojim izjavama.
'Na to se moramo naviknuti. Živjela sloboda', kazao je Čičak.
