Kako bi se smanjili smrtni slučajevi u šumarstvu ili građevinarstvu, kako bi se smanjio broj ozljeda na radu te smanjio broj profesionalnih bolesti, vladajući su se odlučili na izmjene Zakona o zaštiti na radu, pojasnio je saborskim zastupnicima jutros ministar rada Mirando Mrsić.

'Novi zakon treba slijediti praksu Europske unije, nova saznanja na području zaštite na radu. A s druge strane sadašnji zakon, koji je na snazi, imao je toliko izmjena da je praktički bio skoro neprovediv. I da napomenem da je uz taj zakon bilo važećih preko 50 pravilnika za pojedine dijelove zaštite na radu. I neki od tih pravilnika su doneseni tamo davne 1949, to nam je najstariji pravilnik', kazao je Mrsić.

Medicinu rada, dodao je Mrsić, treba vratiti u proizvodni krug.

'Bivši ministar zdravstva Andrija Hebrang je, ničim izazvan, ukinuo medicinu rada i pokušao je prebaciti na opći sustav. Europa ga je u tome razuvjerila, a i naši stručnjaci, tako da je medicina rada ostala. Hvala svima koji su bili sustavni i nisu se dali pokoriti', rekao je Mrsić.

Međutim, najviše je interesa javnosti i zastupnika izazvala odredba kojom se zabranjuje alkoholiziranost na radnome mjestu.

'Bilo je puno polemike oko one definicije da je zabranjeno dolaziti na posao alkoholiziran. Mi smo stajališta da to treba precizirati i da u zakonu treba pisati, a i kao što vidite i piše, da je zabranjeno dolaziti alkoholiziran na posao. Dakle, 0,0 promila je nešto od čega ne odustajemo', poručio je Mrsić.

S tim se nikako nije mogao složiti HSU-ov Silvano Hrelja, čija stranka i dalje inzistira da se dozvoli 0,5 promila na radnome mjestu.

Ne možemo prihvatiti da netko može nekoga tko ima 0,2 promila proglasiti pripitom osobom i mislim da će tu biti jako puno manipulacija u budućnosti. Na kraju krajeva, ljudi, pouzdano sudska praksa proglašava osobe pripitim u prometu tek nakon 0,8, i to je crta iznad koje se regresira šteta od onoga koji je bio pod takvim utjecajem jer tek tada se smatra pripitim stanjem. Mi možemo biti veći katolici od pape, ali mislim da ćemo si zakomplicirati život i riskiramo puno tužbi', kazao je Hrelja.

I Laburisti smatraju da treba ujednačiti prometne zakone i Zakon o zaštiti na radu. 'Za primjer mogu samo reći to da radnik može biti upućen na službeni put sa svojim privatnim automobilom, kada se vraća sa službenog puta u međuvremenu mogao je popiti čašu vina, zaustavi ga policajac i izvrši alkotestiranje, neće imati 0,5 promila i neće biti kažnjen u prometu, ali poslodavac je saznao da je imao primjerice 0,2 posto promila i zbog toga mu može dati otkaz jer je napravio određeni prekršaj sukladno zakonu. Zato mislimo da ovakva rješenja nisu dobra. Ili ih treba usuglasiti zbog pravne i zakonodavne sigurnosti pa u jednom i u drugom zakonu neka stoji 0 promila ili 0,2 ili 0,3 ili na kraju krajeva neka bude 0,5 promila', kazao je Zlatko Tušak.

Vladu je ipak branila SDP-ova Gordana Sobol, koja je uvjerena da je zabrana alkoholiziranosti korak naprijed u borbi protiv ovisnosti.

'Krajem prošle godine na konferenciji posvećenoj borbi protiv ovisnosti na radnom mjestu iznesen je podatak da je u Europskoj uniji 25 posto svih ozljeda na radu, izostanaka s posla i sukoba na radnom mjestu uzrokovano upravo zlouporabom droga i alkohola. Prevencijom ovisnosti na radnom mjestu poštuje se sloboda pojedinca, ali i prava, štite se prava poslodavca, ali i ostvaruje sigurnost radnog procesa', rekla je Sobol.

Međutim, u tvrdom stavu oko alkoholiziranosti SDP je izgleda ostao usamljen. Naime, HSU je s HNS-om i SDSS-om kroz amandman zatražio da se ta odredba zakona ipak olabavi. SDSS-ov Mile Horvat pritom upozorava da je u zapadnim zemljama normalno da se nakon ručka popije čaša vina.

'Ako mi težimo jakom vinskom sektoru, kako možemo a priori zacementirati nešto i reći, 0,0 alkohola. Ako već govorimo o legalizaciji lakih droga gdje netko može doći blago našmrkan na posao, po čemu je njegova varijanta prihvatljivija od onoga tko će popiti čašu crnog vina poslije ručka?', upitao je Horvat.

Replicirala mu je Sobol, poručivši kako je utjecaj alkohola na organizam individualna stvar te da netko zbog čaše vina može izgubiti život, dok drugome ni od pet čaša neće biti ništa.

'Nitko ne očekuje, nitko ne kaže da treba odobriti pijenje alkohola na poslu, to nikome ne pada na pamet. Ali mi ne možete reći da je alkoholičar onaj tko popije čašu vina iz menze, dođe na posao i nastavi dalje raditi. Mi o tome govorimo. Onda je svaki Talijan pod utjecajem alkohola jer oni svi piju čašu vina poslije ručka i to je kultura', rekao je Horvat.

Sa Sobol se ipak složio ministar Mrsić, kazavši da 0,5 za nekog ne znači ništa, a za drugog znači pijanstvo. Međutim, alkoholiziranost na radnom mjestu ne znači automatski otkaz, pojašnjava Mrsić. 'Jasno da neće nitko dobiti otkaz ako mu je taj dan utvrđeno da ima nedozvoljenu količinu alkohola, dakle da je alkoholiziran, nego jednostavno taj dan neće raditi, doći će drugi dan i radit će normalno', rekao je Mrsić.

HDZ-ovog Gorana Marića zanimalo je kako će se objasniti da netko tko radi u uredu ili na porti i popije pivo po ovom zakonu bit će alkoholiziran, a potom će sjesti u auto i voziti se doma, usput popiti još jedno pivo, zaustavi ga policajac, ali ga neće kazniti jer ima 0,5 promila.

A što je s čovjekom koji radi u nuklearnoj elektrani koji stoji pred ekranom i njegov prst može izazvati nuklearnu katastrofu. Hoćemo li njemu dopustiti 0,5 promila?', zapitao je ministar Mrsić.

HNS-ov Petar Baranović zapitao je pak što onda s ministrima i saborskim zastupnicima .'Znači li to da se ubuduće po stupanju na snagu ovoga zakona u saborskom restoranu više neće smjeti točiti Faust i graševina, pa čak ni ona simbolična čaša u pauzi za ručak? Jer ako popijemo tu čašu u pauzi za ručak, kad se vratimo u sabornicu, pogotovo ako popijete šibenski Faust, imat ćemo svaki 0,1', rekao je Baranović.

Spomenuo se Baranović i ribara koji po nekoliko dana znaju biti na moru, ali i bibliotekara koji u pauzi za ručak odu doma i možda poslije jela popiju koju čašu vina. 'Koju mi praksu uvodimo, hoćemo li zatvoriti sve vinarije u Hrvatskoj, hoćemo li zatvoriti sve pivovare? Je l' stvarno netko misli da 15 dana na ribarskom brodu ribar ne bi smio uz brudet popiti čašu vina? Idemo u krajnost, zašto kažem u krajnost, jer do danas u 20 godina države za koju smatramo da je pravno uređena, nikad u mojoj karijeri od 20 godina nitko nije došao dregerom izmjeriti količinu alkohola u krvi profesionalnog ribara', rekao je Baranović.

Replicirao mu je HDZ-ov Marić, kazavši da u svemu treba imati razuma. 'Predsjednik Vlade pije svaki dan na radnome mjestu, mora. Nije mu lako. U Saboru nema dana da se ne pije. Izjednačavati visoko rizična radna mjesta s radnim mjestima doma, gdje netko sam sjedi doma i piše kolumnu i ne smije popit? Zamislite taj apsurd', rekao je Marić.

Za riječ se javio i Laburist Branko Vukšić, koji se također osvrnuo na alkoholiziranost na radnom mjestu kod političara. 'Ministar Mrsić je trebao dići glas kada je drugi ministar, njegov kolega, sedam butelja u Splitu slistio, sedam butelja je bilo za vrijeme ručka. Gradonačelnik Splita, Hajdaš Dončić i ne znam tko, sedam butelja su slistili i nikom to nije bilo čudno i poslije toga je donio neke odluke. Kakve? Pijane?', rekao je Vukšić, dodavši da se 'ne bi trebali kao pijani plota držati zabrane alkoholiziranosti jer alkohol nije najveći neprijatelj'.

HDZ-ov Milan Jurković slaže se da u nekim zanimanjima treba zabraniti alkohol, ali da neka zbog dužine radnog vremena ili stresa traže gutljaj alkohola. 'Jedan od kolega je spomenuo kirurga, to zanimanje ponekad i radi stresa ili radi nekih drugih stvari isto tako traži ili blaži gemišt ili jednu ličku rakiju. I vjerujte mi da ću bez problema otići takvom kirurgu koji popije jednu ličku šljivovicu ili gemišt nego možda k onome koji potajice popije i više', rekao je Jurković.

Nezavisnog Ivana Grubišića zanimalo je odnosi li se odredba o alkoholiziranosti i na svećenike. 'Ima profesija koje piju na radnom mjestu. Recimo kao svećenik, ne može reći misu ako ne ulije vino. Nije određeno koliko, a možda bi trebalo kontrolirati jer neki uzmu malo više i onda propovijed izgleda kao politički miting', upozorio je Grubišić.

Njegov prezimenjak HDSSB-ov Boro Grubišić upitao je što će se dogoditi ako netko voli jesti slatkiše. 'Uzmete li tri ili četiri griote, imat ćete 0,2 posto alkohola u krvi. Što ćemo onda raditi? Ako radnik radi na dizalici i voli griote, a hvala bogu, prilično ih ljudi voli, pa će imati i oni 0,2 promila na osnovi četiri, pet griota koje pojede, prije posla, poslije, za vrijeme radnog vremena, može dobiti bombonjeru za vrijeme rada i pojesti tri, četiri griote i imat će 0,1 ili 0,2 promila. Kako ćemo utvrditi je li on pio ili je pak jeo griote?' upitao je Grubišić.

No odmah se javila SDP-ov Ingrid Antičević Marinović, kazavši da ti podaci ipak nisu posve točni. 'Poznata je, naime, situacija da je počinitelj koji je skrivio u alkoholiziranom stanju prometnu nesreću, branio se da on nije pio nego da je samo jeo griote. Pa onda sud nije bio lijen nego je dao lijepo izvještačiti koliko to količina griota mora biti konzumirana i vještak je utvrdio da je, koliku je količinu alkohola imao, morao pojesti 70 kg griota', rekla je SDP-ovka.

Pomirbeno rješenje u cijelodnevnoj prepirci ponudio je pak SDP-ov Nenad Stazić. 'Mislim da se taj problem može riješiti na način da se kaže da će to biti uređeno pravilnicima o radu, da će to svaki poslodavac urediti pravilnikom o radu. S time da niti jedan pravilnik o radu ne smije dopuštati veću koncentraciju od 0,5 promila', kazao je Stazić.

316982,331976,258057,207678