Predsjednik Republike Zoran Milanović sudjelovao je danas u Ohridu na uvodnoj sjednici Prespa foruma na visokoj razini na temu oblikovanja budućnosti zapadnog Balkana u suvremenoj europskoj sigurnosnoj arhitekturi.
Koncentrirajući se u svom obraćanju prvenstveno na perspektivu zemalja Zapadnog Balkana, posebno Bosnu i Hercegovinu, Sjevernu Makedoniju, Albaniju, Kosovo i Srbiju predsjednik Milanović rekao je: "Prije dva mjeseca u Bruxellesu se održao izvanredni NATO Summit na kojem sam zamijetio frazu "istočni bok", zemlje izložene ruskom utjecaju - Bosna i Hercegovina, Gruzija i Moldova. No kada sam došao na red za obraćanje bio sam prvi koji je uopće spomenuo Srbiju i Kosovo, zemlje koje se, kako svi dobro znamo, međusobno ne priznaju, ali one su također dio Zapadnog Balkana.
vezane vijesti
Upravo u tome će sve biti odlučeno, one se međusobno moraju priznati jer bez toga nema napretka. "Bruxellesa" u takvim važnim odlukama nema, izuzev Njemačke, Francuske, nordijskih zemalja i naravno aktivno uključenih Slovenije i Hrvatske. Znamo tko je u Europi protiv toga. Nisam ovdje da ih krivim, ali mi nismo ti koji stojimo na putu, briselska birokracija ne stoji na tom putu, ni Slovenija ne stoji na tom putu, kao ni vjerojatno Bugarska. Njemački kancelar Scholz neki je dan posjetio Beograd gdje je jasno spomenuo uvjet Srbiji kako mora priznati Kosovo da bi im život bio lakši. Naravno, očekivano, srbijanski predsjednik Vučić tada se pitao zašto se uopće sada to spominje kao uvjet, a o tome se tako do sad nije razgovaralo, na što mu je Scholz odgovorio kako je samo bio iskren - bez toga neće proći."
Nadalje je objasnio svoje viđenje širenja EU na zemlje zapadnog Balkana: "Sve ovo nije vrlo ohrabrujuće jer iz niza razloga ne mogu ni zamisliti da se Srbija okrene priznanju Kosova. No, ako se to ne dogodi, problemi neće biti riješeni. Zapadni Balkan samo je kapljica u vodopadu europskog gospodarstva, društvenih zbivanja, jednostavno svega. Ne postoji nikakav ekonomski razlog koji sprječava najbogatije zemlje EU da prime ove zemlje u svoje društvo. Prilagodile bi se na ovaj ili onaj način. Ključni su sigurnost, međusobna priznanja na koja se potpuno trebamo fokusirati i prenijeti poruku Srbiji da moraju izabrati što žele. Svaki odabir je legitiman, mislim, postoje samo dva - unutra ili van. Odnos Srbije i Kosova ključan je za Zapadni Balkan. Sve drugo je nešto što je rješivo, nešto s čime se može živjeti”, rekao je predsjednik Milanović.
Predsjednika Milanovića pitali su i što misli o inicijativi da se Ukrajini ubrzano dade status kandidata za EU. “Pitate me za Ukrajinu i njen status kandidata? OK, ja sam za to. Ali, ne smijemo zaboraviti na BiH! Što nas sprječava da za BiH učinimo isto!? Neprestano odugovlačenje uništava BiH”, odgovorio je predsjednik Milanović.
Domaćin međunarodne konferencije Prespa forum za dijalog je predsjednik Republike Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski, a osim predsjednika Milanovića na uvodnoj sjednici Prespa foruma na visokoj razini sudjelovali su predsjednik Republike Slovenije Borut Pahor, predsjednica Republike Kosova Vjosa Osmani i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.
Prespa forum dijalog je platforma koju je pokrenula Vlada Republike Sjeverne Makedonije kako bi omogućila državama, liderima, organizacijama i građanima izgradnju dugotrajnih odnosa i jačanje partnerstva. Forum ima za cilj potaknuti i promicati dobrosusjedske odnose i suradnju.
Nakon sudjelovanja na Prespa forumu predsjednik Milanović održao je bilateralni sastanak s ministrom vanjskih poslova Turske Mevlütom Çavuşoğluom, koji također sudjeluje na dijelu Prespa foruma. Nakon sastanka predsjednik Milanović izjavio je da je s turskim ministrom razgovarao i o Bosni i Hercegovini.
Na pitanje novinara jesu li se našli na istoj liniji po pitanju ulaska ili ne ulaska Švedske i Finske u NATO, predsjednik Milanović je rekao: „Mi nemamo istu poziciju - oni su protiv tih država, barem su bili, posebno protiv Švedske. Hrvatska, odnosno ja, nisam protiv Finske i Švedske, ali ne vidim drugog načina.
Ukoliko uopće budu u prilici da se razgovara o njihovom prijamu u NATO, danas stvari tako ne stoje. Što će biti sutra, vidjet ćemo, ali ako budu da se naprosto istakne sigurnosni problem koji ima Hrvatska u širem smislu riječi. Problem koji nas duboko tišti. Dakle, izbio je rat u Ukrajini, Finska i Švedska su se probudile nesigurne i žele u NATO. Dobro, što je s nama? I mi smo nesigurni, ljuti smo, ne slušate nas. Dakle, želimo samo jedan uredan poredak stvari u kojem Hrvati znaju da im njihove predstavnike u demokratskim institucijama neće birati bilo tko, netko tko se lažno predstavlja kao Hrvat“, pojasnio je predsjednik Milanović u izjavi za medije nakon sastanka.
