Velibor Mačkić, savjetnik predsjednika RH za ekonomiju kazao je da predsjednik Zoran Milanović pozorno prati sve što se događa na ekonomskom planu
“Naravno, redovno ga brifiramo. Očekujemo inflaciju oko 7 posto i pozitivne stope rasta oko 3 posto. Uspoređivali smo to s procjenama Vlade, centralne banke i Europske komisije. Procjene EK su dosta optimistične. Predsjednik je o svemu tome obaviješten i sve pozorno prati, uključujući i ulazak Hrvatske u monetarnu uniju”, rekao je Mački za N1.
Očekuje da će se vrh inflacije dogoditi u drugom kvartalu, a da će onda krajem godine inflacija ići prema usporavanju i stabilizaciji. Pritom napominje da taj scenarij mogu poremetiti određeni faktori koji su trenutno neizvjesni, poput razvoja rata u Ukrajini ili javljanja novog vala pandemije na jesen.
“Imali smo situaciju da su sindikati uspjeli dogovoriti povećanje plaća, ali onda očekujemo da će i u nastavku godine ponovno sjesti za stol. Tu treba pažljivo ispregovarati kako ne bi potaknuti osidravanje inflacije. To je još jedan faktor koji je neizvjestan. Očekujemo da će oba partnera biti razumna”, kazao je Mačkić.
Čak i da na vrhuncu bude dvoznamenkasta inflacija, dodao je, na kraju godine očekuje se da bi inflacija trebala biti jednoznamenkasta.
vezane vijesti
Istaknuo je i da siromašni i bogati ne osjete jednako inflaciju.
“U periodu od 20 godina, 10 posto najsiromašnijih ima za 10 postotnih poena veću inflaciju od 10 posto najbogatijih. To treba imati na umu kada se donose javne politike”, upozorio je.
Smatra da Vlada RH kontinuirano kasni po pitanju mjera pomoći građanima.
“Ali čak je i dobra politika koja je kasno implementirana bolja od loše”, kazao je pa nastavio:
“Hoće li biti potrebno još, vidjet ćemo. Vlada bi trebala biti spremna ako se situacija krene okretati suprotno od inflacije do 7 posto. Pritom bi mjere trebale biti manje horizontalne, više ciljane pa da više pomognemo potrebitijim dijelovima društva”, rekao je.
Smatra da su brojne mogućnosti za pomoć građanima još na stolu.
“U prvom redu ne razmišljate o fiskalnoj stabilnosti. Ako je potrebno žrtvovati proračunski saldo da pomognete ljudima, onda to radite. To je i bila dominantna doktrina. Više je mogućnosti. Jedna je snižavanje poreznih davanja. Druga je fiksiranje cijena na tržištu maloprodaje ili veleprodaje. Zatim davanje posebnih mandata kompanijama u državnom vlasništvu pa sve do nekih vidova pomoći malom i srednjem poduzetništvu”, naveo je Mačkić.
