Leko je pozvao zastupnike da prije svega solidarnost iskažu kroz svoje klubove zastupnika, no predložio je i da Sabor novčano pomogne unesrećenima.

'Vi ćete dobiti brojeve računa koji su otvoreni, dakle Hrvatski Crveni križ i Hrvatski Caritas pa nakon što se dogovorimo u klubovima zastupnika, da našu individualnu osobnu odluku pretočimo u jedinstvenu uplatu u svrhu pomoći', rekao je Leko.

No Leko je predložio i nešto dugoročno. 'Kao predstavničko tijelo građana imat ćemo mogućnost i obvezu da u svojem radu iskažemo i solidarnost i mudrost i odgovornost za poplavljene građane RH u istočnoj Slavoniji, ali i da razmišljamo i kreativno kako preduhitriti ili kako spriječiti ovakve događanje u budućnosti, bilo da budemo odlučivali o proračunu RH, o zakonskim projektima ili izvještajima nadležnih službi i tijela hrvatske države koji su odgovorni za ovakvu situaciju', rekao je Leko.

Podnoseći izvještaj Saboru, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić podsjetio je da je već na samom početku svibnja bilo nešto šteta od poplava i kiša. 'Prema procjeni Hrvatskih voda, ukupno je poplavljeno u tim momentima 3.346 hektara poljoprivrednih šumskih i ostalih površina. U prvome dijelu bilo je ugroženo 198 kuća, dvije stočne farme, 30 stambeno-gospodarskih objekata, 10 gospodarskih objekata, jedna plinska stanica, jedan plastenik. Provodom intervencije svih nadležnih službi, šteta je za građane bila bitno umanjena', kazao je Ostojić.

Međutim, nakon 13. svibnja, napominje Ostojić, krenule su obilne kiše u BiH koje su utjecale i na stanje u Hrvatskoj.

'Stanje u BiH, zato to i spominjem, neposredno je utjecalo na stanje vodotoka rijeke Une i Save u istom periodu u RH, posebno na području Slavonije gdje su pale velike količine kiše te dolazi do brzog i rapidnog rasta vodostaja. Nadmašeni su maksimalno zabilježeni vodostaji u Slavonskom Brodu, Slavonskom Šamcu i Županji. Navest ću samo razliku, a to je, u Slavonskom Brodu više od pola metra, u Slavonskom Šamcu od ikad najviše izmjerenog maksimuma 114 cm, u Županji 104 cm. 15. svibnja na području Drenovaca, Vukovarsko-srijemska županija oborinske zaobalne vode pune kanalske mreže, dolazi do ugrožavanja 10 do 15 kuća. Lokalne vatrogasne postrojbe, komunalne službe uz pomoć Hrvatskih voda radile su na obrani, župan Vukovarsko-srijemske županije proglasio je elementarnu nepogodu za cijelo područje županije zbog velikih materijalnih šteta koje su nastale na poljoprivrednim kulturama i ostalim dobrima kao posljedica prekomjernih padalina koje su se dogodile u tim trenucima', kazao je Ostojić.

Samo dan kasnije, navodi Ostojić, dolazi do pogoršanja situacije. 'Sve raspoložive snage angažirane su na utvrđivanje nasipa uz rijeku Savu koja ubrzano raste od Slavonskog Broda pa sve do granice sa Republikom Srbijom. U tim trenucima najugroženiji su Slavonski Brod, Općina Oriovac, Slavonski Šamac, Oprisavci, Općina Okučani te šire područje Županje. Ugrožen je također integritet nasipa na širem području Županje, Topole, Bošnjaka i Gunje. Od jutra 16.svibnja angažirane su dodatne snage u ljudstvu i mehanizaciji za utvrđivanje nasipa te možebitnu evakuaciju na području Vukovarsko-srijemske županije posebno od Rajevog Sela do Račinovaca. Ukupno branjena dionica iznosi 210km, a 16.svibnja od 15,00 sati dolazi do proboja nasipa na više mjesta kod Rajevog Sela, u 15,15 dolazi do probijanja nasipa kod Račinovaca i u 15,30 probijanje nasipa kod Gunje', kazao je Ostojić dodavši da se kod Hrvatske Kostajnice izlila Una.

Na terenu u Slavoniji, dodaje Ostajić odmah su došle sve snage od snaga DUZS-a, vojske, Crvenog križa pa sve do građana koji su htjeli pomoći. Odmah je krenula i evakuacija iz Gunje, Rajevog sela i Račinovaca.

'Dio stanovnika na evakuiranim područjima odbija napustiti svoje domove iako im je rečeno da prijeti neposredna opasnost za život. Tijekom noći 17. na 18. svibnja Županijski centar 112 Vukovar zaprimio je 200 poziva osoba koje su ostale zarobljene na višim dijelovima objekata. Ljudi su odbijali otići iz svojih domova, što je razumljivo, jer svatko misli da se to neće dogoditi. Sva upozorenja koja su bila, sada dolazim do onoga je li netko znao ili nije znao za opasnost, nema osobe, tvrdim, na području Gunje koja je najviše stradala da nije znala za naredbu za evakuaciju. 28 policijskih vozila je do zadnjeg trenutka dok su mogli putem megafona obavještavalo sve stanovnike da se povuku. U tri sata dok je voda bila tek do gležnja 100 autobusa je bilo u Gunji, a samo 108 ljudi je u tim trenucima bilo spremno na evakuaciju. Tri sata iza toga to mjesto je u potpunosti poplavljeno', opisao je Ostojić dramatične trenutke.

Izvijestio je Ostojić i kakvo je trenutačno stanje. 'Strošinci - naselje je potpuno pod vodom, stanovništvo evakuirano tijekom noći 19. na 20. svibnja. Soljani - sve raspoložive snage rade na obrani naselja od vode, radi se obrambeni nasip prema mjestu Strošinci. Štitar - sve raspoložive snage rade na obrani naselja od vode. U Gunji je evakuirano kompletno stanovništvo, obilazak kuća provodi HGSS u potrazi za eventualno stradalima. I dalje se vrši zbrinjavanje napuštenih i uginulih životinja putem amfibijskog, namjenski Oružanih snaga Republike Hrvatske. U Drenovce voda nije prodrla, ojačavaju se nasipi. U Đurićima djelomično je prodrla voda, većina stanovništva je evakuirana, ostala je skupina mlađih osoba pripadnika DVD-a koji dalje brane selo. Tijekom dana podebljani obrambeni nasipi s još dodatnim slojevima vreća pijeska. U Račinovcima mjesto je poplavljeno, evakuirano je cjelokupno stanovništvo i tijekom dana pripadnici HGSS-a i namjenski Oružanih snaga veterinarske službe su radile na spašavanju ostavljenih i uginulih životinja. Rajevo Selo, mjesto je poplavljeno, evakuirano je cjelokupno stanovništvo. Ista informacija, tijekom dana pripadnici HGSS-a i vojske, veterinarske službe rade na spašavanju ostavljenih i uginulih životinja. Posavski Podgajci, izvršena je djelomična evakuacija, voda je djelomično ušla u mjesto, rade se obrambeni nasipi i trenutna je situacija pod kontrolom. U Bošnjacima situacija je pod kontrolom, najkritičnije je u naselju Topola gdje se ojačavaju obrambeni nasipi. Županja, stanje bez promjene i pod kontrolom, nasip nije probijen. U Babinoj Gredi stanje je vrlo teško, ali pod kontrolom. U Vrbanji voda naselju, nije ušla u naselje, radi se obrambeni nasip prema Posavskim Podgajcima', pobrojao je Ostojić dodavši da je na poplavljenom području ugroženo preko 30.000 osoba, a da trenutačno na evakuaciji i sanaciji radi preko 4.000 osoba.

Vlada se je, podsjeća Ostojić, nakon svega odlučila proglasiti katastrofu za Vukovarsko-srijemsku županiju. To zapravo znači, dodaje Ostojić, da lokalni stožer nije u stanju upravljati operacijama na terenu te zaštitu i spašavanje te rukovođenje operativnim snagama preuzima Stožer za zaštitu i spašavanje na državnom nivou.

'Naime, za Vukovarsko-srijemsku županiju plan civilne zaštite postoji, ali na žalost samo na papiru. Tako da odgovori oko pitanja koordinacije i svega ostaloga... prvo treba pročitati Zakon o zaštiti i spašavanju koji točno govori o tome tko je nadležan za koordinaciju kojih snaga, koje su uloge državnih službi. I kad to analiziramo procjene Hrvatskih voda koje jesu bile 16. 5., možda mogu biti opravdanje za donošenje odluke da se neće organizirati evakuacija na ugroženim područjima. To je zaključak Županijskog stožera. Međutim, takva odluka naravno temelji se na podacima kojima se u tom trenutku raspolaže. Ali nedopustivo je da ako dođe do promjene, a do promjene je došlo, da dođe do probijanja nasipa u tom trenutku Županijski stožer mora poduzeti mjere koje ima u svome planu šta ako se dogodi takva izvanredna situacija. To se na žalost nije dogodilo, dogodilo se s ozbiljnim kašnjenjem i time smo zapravo izgubili vrijeme u kojemu se moglo napraviti puno više što se tiče pomoći stanovništvu uz manje angažiranih snaga', rekao je Ostojić.

Evakuacijom i spašavanjem posao nije gotov. 'Ova situacija niti završava u ovom trenutku saniranjem situacije na samome terenu, jer pad vodostaja rijeke Save kao i situacija koju imamo jeste povoljna. Međutim, iza toga postoji ozbiljno razdoblje u kojem je potrebno saniranje samoga područja', kazao je Ostojić.

Iako nije bilo predviđeno da se povede rasprava nakon Ostojićeva izvještaja, gotovo svi saborski klubovi zatražili su stanku kako bi nakon nje progovorili o poplavama.

VUKŠIĆ: NASIP JE IZGRAĐEN PO PRINCIPU 'DRŽ' VODU DOK MAJSTORI NE ODU'

Hrvatska je još jednom pokazala da ima veliko srce, poručio je Branko Vukšić iz Hrvatskih laburista, no zakazala je vlada, i to ne samo ova. 'Katastrofalni razmjeri poplava posljedica su političkih naplavina, nečinjenja, nesposobnosti, nebrige, ali ne samo ove, već svih dosadašnjih vlasti. Vlada nije, naravno, odgovorna za prirodnu nepogodu, za nabujale rijeke, za vodostaje koji je metar viši od najvišeg, ali jest odgovorna i jest kriva za lošu zaštitu od nepogoda. Sve Vlade do sad brinule su više o visini rejtinga, odnosno o tome kako ostati na vlasti nego o visini vodostaja i posljedicama visokih vodostaja', kazao je Vukšić.

Da nešto ne štima pokazuje i nasip u Rajevom Selu. 'Rekonstrukcija toga nasipa koštala je gotovo 23 milijuna kuna, a nasip je izgrađen doslovno po principu drži vodu dok majstori ne odu', rekao je Vukšić i pozvao DORH da provjeri sve ugovore koje su Hrvatske vode sklapale s izvođačima radova.

Osvrnuo se Vukšić i na ponašanje premijera Milanovića podsjetivši kako je on kazao kako je obilazak poplavljenih područja naslikavanje. 'Jest naslikavanje ako se to radi formalno, protokolarno iz nužde, ali ako se to radi s empatijom koja kronično Milanoviću nedostaje, tada jest posjet poplavljenim područjima naslikavanje. Premijeru je mjesto uz narod. U solidarnost, suosjećanje, brigu i odlučnost za buduće poteze trebaju povjerovati građani, a ne Milanovićevi PR-ovci. Za sada se nedvojbeno može vjerovati jedino u veliko srce stotina tisuća građana koji nesebično daju pomoć onima kojima je najpotrebnije', kazao je Vukšić

VESNA ŠKARE OŽBOLT: OMOGUĆITE UPLAĆIVANJE POMOĆI PUTEM PAYPALA

Sada nije vrijeme za prepucavanje i potezanje pitanja odgovornosti, nego za pomoć unesrećenima, smatra DC-ova Vesna Škare Ožbolt. 'Narod je pokazao koliko ima veliko srce i kakvu pomoć može pružiti, ali sada je na politici, na izvršnoj vlasti da pokaže operativnost u saniranju štete, u obnovi kuća, u obnovi gospodarstva i povratku ljudi u svoje kuće. I zato naš klub očekuje puno, puno operativnih koraka sutra od sjednice Vlade i konkretne mjere, konkretne odgovore', rekla je DC-ovka.

Vladi je i sama predložila neke konkretne poteze. 'Predlažemo Vladi da organizira uplatu humanitarne pomoći žrtvama poplave u Hrvatskoj putem servisa PayPal iz kojeg se može uplaćivati iz bilo koje zemlje u svijetu. Hrvatska ima veliku dijasporu, ima ponovno veliko srce i zasigurno bi mnogi htjeli uplaćivati novce kao pomoć za obnovu kuća, materijalnu pomoć', rekla je Vesna Škare Ožbolt.

HDZ PREDLAŽE ODRIVANJE OD ZASTUPNIČKOG PAUŠALA

Na Ostojićeve riječi odgovorio je pak HDZ-ov potpredsjednik Sabora Tomislav Čuljak poručivši da nije vrijeme za prebacivanje odgovornosti s Vlade na lokalnu zajednicu. 'Onoga dana kada je popustio nasip, tog dana je hrvatska Vlada trebala biti tamo i preuzeti odgovornost. Preuzimanje odgovornosti u ovom trenutku kada vidimo da Sava pomalo pada, da vodostaj pada mislim da dovoljno pokazuje u odlučnosti hrvatske Vlade. Naravno da je potrebna prisutnost hrvatske Vlade i bolje je da je donesena ovakva odluka, iako bih ja volio da je donesena davno ranije nego da ljudi dolaze u posjet tom kraju, a premijer se ne sjeti nazvati i pitati šefa stožera župana treba li što učiniti ili što on misli da treba učiniti', kazao je Čuljak.

Dao je i konkretan prijedlog kako zastupnici mogu pomoći. 'Klub zastupnika HDZ-a predlaže da se svi zastupnici u Hrvatskom saboru odreknu zastupničkog paušala', rekao je Čuljak. Zastupnički paušal iznosi 1.500 kuna, što bi ukoliko se njega odreknu samo na jedan mjesec iznosilo 226.500 kuna.

HNS-ov Ivica Mandić prenio je pak zastupnicima zahvalu stanovnika bosanske Posavine na pomoći koja je stigla iz Hrvatske.

'Ovdje nije vrijeme sada da tražimo krivce, koji je kriv više-manje, poplava se dogodila, nasipi su popucali. Ono što je obaveza nas u Hrvatskom saboru, posebno Vlade da koordiniranim aktivnostima ljudima koji su ovoga trenutka ostali bez materijalnih dobara, bez egzistencije, bez pšenice, bez proljetne sjetve, bez stoke, zadatak je sviju nas da nađemo prave načine da tima ljudima ublažimo njihove probleme', rekao je Mandić.

KAJIN: TREBA NAM POREZ SOLIDARNOSTI

Da nije vrijeme za traženje krivca i skupljanje političkih poena, smatra i nezavisna zastupnica Jadranka Kosor koja je također imala prijedlog kako sakupiti novac za unesrećene.

'Predlažem da se dogovorimo da dio sredstava, jedan postotak 10, 20, 30 posto novca koji dobivaju parlamentarne stranke iz proračuna da se linearno odreknu i da se uplati na posebnu poziciju. Tako ćemo dobiti znatna sredstva kojima ćemo naravno moći financirati početne radove kad se voda povuče', rekla je Kosor.

Hrvatska svakako treba tražiti novac iz europskih fondova kako bi sanirala štetu, smatra nezavisni zastupnik Damir Kajin. 'Dio parafiskalnih naknada treba ukinuti i usmjeriti stradalima, ili uvesti porez solidarnosti koji bi trajao godinu, dvije ili tri dana kako bi se istok Hrvatske obnovio', predložio je Kajin.

Neće biti skrivanja i utvrdit će se zašto je pukao nasip, kaže SDP-ov Igor Dragovan.

'Sada je najvažnije pomoći ljudima koji su izgubili sve u ovim poplavama i Vlada će donijeti odluke koje će njima vratiti vjeru u budućnost, njihovu sigurnost, donijeti odluke koje će garantirati da će im sve kuće biti obnovljene, da će im se povratiti i nadoknaditi sav stočni fond, da će im se nadoknaditi usjevi, to su odluke koje Vlada treba i koje će Vlada donijeti. A mi ovdje u Hrvatskom saboru trebamo donijeti zakone po hitnom postupku koji će omogućiti da se sav taj proces napravi u najkraćem mogućem vremenskom roku, a to je prvenstveno pitanje obnove objekata i načina na koji će se sve ove odluke koje Vlada Republike Hrvatske bude donijela provesti da bi se ti ljudi što prije, što sigurnije i najbezbolniji način vratili u svoje domove', rekao je Dragovan.