'Tijekom dvije godine koje su bile izborne, 2015. i 2016., nije bilo uobičajene rotacije. Ove godine imamo političku stabilnost i do ljeta ili tijekom ljeta napravit ćemo uobičajenu rotaciju. Bit će možda nešto povećan broj, ali to je upravo zbog toga što 2015. i 2016. nije bilo moguće provesti promjene. Bit će dvadesetak mjesta koja će se morati zarotirati u našoj diplomatsko-konzularnoj mreži', otkrio je Stier u srijedu.

Iako mandat veleposlanika obično traje četiri godine, nije neuobičajeno ni da traje dulje. Međutim, ono što je neuobičajeno jest to da jedan od sukreatora vanjske politike poput predsjednice Kolinde Grabar Kitarović javno kritizira rad nekih diplomata, a oni, premda im je istekao mandat, i dalje obnašaju dužnost. To se u prvom redu odnosi na veleposlanika u Parizu Ivu Goldsteina i posebno veleposlanika u SAD-u Joška Paru. Budući da se smjene veleposlanika obično obavljaju ljeti, tako da se obitelji mogu na miru preseliti za vrijeme školskih praznika, ne treba očekivati de će značajnih pomaka biti još sljedećih gotovo pola godine.

Podsjetimo, do zastoja je došlo potkraj lipnja prošle godine, kad je blokiran pokušaj da vlada Tihomir Oreškovića provede redovnu rotaciju veleposlanika. Vlada je tada već pala, pa nikome nije bilo u interesu mijenjati veleposlanike u vrijeme kad se nije znao ishod budućih parlamentarnih izbora. Rotacija je trebala obuhvatiti 20-ak diplomata čiji mandat istječe ili je već istekao.

Dakle, između ostaloga, Hrvatska u najvažnijoj zemlji na svijetu Sjedinjenim Američkim Državama ima veleposlanika u kojeg predsjednica države nema povjerenje. Paro je na dužnosti hrvatskog veleposlanika u SAD-u već gotovo pet godina. Na tu je funkciju došao s mjesta savjetnika za vanjsku politiku bivšeg predsjednika Ive Josipovića zamijenivši upravo Kolindu Grabar Kitarović, koja je tu poziciju napustila nakon što je dobila posao u NATO-u. Funkcija je bila prazna osam mjeseci.     

Ivo Goldstein veleposlanik u Parizu postao je u listopadu 2012., bez ikakvog političkog iskustva. Ivan Grdešić, veleposlanik u Londonu, također je na dužnosti više od četiri godine. Za veleposlanika je u rujnu 2012. imenovan i Damir Grubiša, koji je veleposlanik u Rimu postao u srpnju 2012. godine.

Spomenimo i to da su još upražnjena i veleposlanička mjesta u Izraelu i Turskoj, politički, ali i gospodarski iznimno važnim državama za Hrvatsku, a Rusija je konačno riješena odabirom Tončija Staničića nakon što je mjesto bilo upražnjeno više od godinu dana, u razdoblju u kojem su se hrvatsko-ruski odnosi srozali na povijesni minimum. Veleposlaničko mjesto u Tel Avivu prazno je nakon što ga je napustio Pjer Šimunović u lipnju prošle godine i postao predsjednik Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost (UVNS). Zanimljiva je i situacija s Turskom jer je Željko Kuprešak imenovan veleposlanikom u listopadu 2015., ali nikad nije preuzeo dužnost.

Treba naglasiti i to da veleposlaniku u Berlinu Ranku Viloviću mandat istječe ovoga ljeta, kad i veleposlaniku u Beogradu Gordanu Markotiću, a ambasadoru u Sarajevu Ivanu Del Vecchiju mandat istječe u listopadu ove godine. Također ove godine mandat istječe Nebojši Koharoviću, veleposlaniku u Kini. Sve su to kadrovi koje je postavila vlada Zorana Milanovića i bivši predsjednik Josipović.

Unatoč predsjedničinu inzistiranju na promjenama, nedavno je premijer Andrej Plenković, čiji supotpis imenuje i razrješuje veleposlanika, izjavio da se s imenovanjima ne kasni.

'Smatram da diplomatska mreža trenutačno radi svoj posao najbolje što može u cilju zaštite hrvatskih interesa', kazao je Plenković prije dva tjedna, nakon što smo upozorili da traje tihi diplomatski rat predsjednice i premijera oko imenovanja novih veleposlanika.