Općinski građanski sud u Zagrebu donio je i drugu nepravomoćnu presudu u posljednjih mjesec dana kojom Večernji list treba potpredsjedniku Hrvatskog sabora i zamjeniku predsjednika HDZ-a Milijanu Brkiću platiti 40.000 kuna odštete zbog povrede osobnosti u objavljenim tekstovima.
Nakon presude kojom Večernji list Brkiću treba platiti odštetu zbog teksta objavljenog lanjskog listopada o njegovoj mogućoj ulozi u navodnom zataškavanju slučaja elitne prostitucije, ovotjednom presudom Večernji list kažnjen je zbog teksta "Koliko koštaju duševne boli domaćih političara?'', objavljenog dvadesetak dana kasnije.
Kako se navodi u posljednjoj presudi, sporni tekst autora Marinka Jurasića s nadnaslovom "Milijan Brkić nerijetko i sam koristi medije kako bi se obračunao s političkim protivnicima, ali kad se mediji bave njime, ne preza od unovčenja boli" bavi se javnom funkcijom Milijana Brkića vezanim uz sudske postupke u kojima je ostvario naknadu štete radi povrede časti i ugleda protiv medija te radnjama i postupcima vezanima uz aktualne afere.
vezane vijesti
Sud je zaključio da autor spornog članka, polazeći od određenih činjenica i pravomoćnih presuda kojima je Brkić ostvario naknadu štete protiv medija, iznosi vrijednosni sud koji ne predstavlja samo oštru kritiku Brkićeva postupanja, već "uvredljivu kritiku" pa time i "štetnu radnju kojim je povrijeđeno pravo osobnosti".
"Osjetljivim područjem" sud je ocijenio i iznošenje stajališta o Brkićevoj ulozi u nestanku državnoodvjetničkog spisa o elitnoj prostituciji te njegovoj eventualnoj ulozi u provali tajne istrage, što u Brkićevu slučaju nije dokazano.
"Spomenute kvalifikacije i navodi vezano uz postupanje i osobu Milijana Brkića u kontekstu cijelog teksta objektivno su štetni za njega i podobni da kod čitatelja stvore sliku o tužitelju kao osobi izuzetno negativnih svojstava te da ga svrstaju u krug onih koje je potrebno prezirati i moralno osuditi'', navodi se u obrazloženju presude.
"Tijekom postupka tuženik nije dokazao da se radi o vrijednosnim sudovima autora članka danim u dobroj vjeri, već se po mišljenju ovog suda radilo o proizvoljnom vrijeđanju i umanjenju ugleda tužitelja kao osobe i dužnosnika dovodeći u pitanje njegovu moralnost i bogaćenje te korištenje položaja i prijateljstva te na taj način odričući mu kvalitetu koju mora imati osoba koja obavlja državničku dužnost", zaključuje se u presudi.
