Javna rasprava o nacrtu prijedloga novog Zakona o otpadu, kojim će se, među ostalim, utvrditi mjere za sprečavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko zdravlje i okoliš, ali i načini smanjenja količina otpada u nastanku i/ili proizvodnji te urediti gospodarenje otpadom, traje do 2. svibnja. Glavne novosti zakonskog prijedloga predstavila je i ministrica zaštite okoliša i prirode Mirela Holy, navodeći kako je 'otpad najveći ekološki problem u Hrvatskoj'
Kao glavne značajke zakonskog prijedloga o zbrinjavanju otpada, ministrica Mirela Holy navela je obvezu primarne selekcije na mjestu nastanka otpada, potom naplatu odvoza otpada prema količini, odnosno volumenu, te obvezu da se do 2013. godine uvede selektivno odvajanje i obrada barem 25 posto biotpada.
‘Ne smijemo više taj otpad deponirati na odlagalištima, a do 2018. moramo imati sanirane sve deponije otpada, odnosno uvesti integrirani sustav gospodarenja otpadom’, najavila je ministrica Mirela Holy na predstavljanju Zakona o otpadu u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode.
Kad su troškovi koji će se odnositi na građane u pitanju, istaknula je kako ‘implementacija novog sustava mora biti skuplja’, ali i napomenula da novi način selektiranja otpada, njegovog odvoza i prerade u konačnici donosi viši standard u gospodarenju otpadom.
Najavila je i edukaciju građana u procesu razvrstavanja otpada i kampanju koja će pridonijeti njihovom osvješćivanju, navodeći kako smisao novog načina upravljanja otpadom nije u represiji, nego ljude naučiti što su njihove obaveze.
‘Nemamo sustava gospodarenja otpadom i nakon okončanja pregovora s EU nema više vremena za gubljenje. Svjesna sam otpora jedinica lokalne samouprave i komunalnih poduzeća, jer se pred njih stavljaju najveće obaveze, ali ukoliko ne ispunimo ciljeve iz pregovora, slijede nam financijski penali’, upozorila je ministrica Holy.
U tom je smislu navela primjer Italije koja je plaćala milijun eura na dan po nesaniranom odlagalištu, dakle 365 milijuna eura godišnje, pa je ukazala kako ‘ne želi biti ministrica koja će uzrokovati bankrot države zbog neispunjavanja obaveza u gospodarenju otpadom’.
Gospodarenje otpadom i njegovu obradu vidi i kao priliku za ‘novi razvoj Hrvatske’ te mogućnost otvaranja radnih mjesta. Najavila je i skoro predstavljanje Strategije gospodarenja otpadom te kartu na kojoj će biti ucrtane lokacije na kojima će otpad biti zbrinjavan. Hrvatska će imati 11 centara za gospodarenje otpadom i dvije spalionice.
Okvirnom direktivom o otpadu EU određeno je da se do 2015. godine mora uvesti selektivno prikupljanje otpada, odnosno primarna selekcija u komunalnom otpadu, pri čemu se moraju posebno izdvojiti papir, staklo, tekstil, metal i plastika. Osim komunalnog, primarnom selekcijom mora biti obuhvaćen i biootpad, građevinski otpad, medicinski otpad i druge vrste posebnih kategorija otpada.
