U tijeku je i arbitražni postupak koji je pokrenula Koordinacija hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) kako bi nadoknadili novac koji im HZZO duguje od početka godine na ime šestpostotnog povećanja glavarina, piše Slobodna Dalmacija

- Situacija je i dalje nepromijenjena na releaciji KoHOM - Ministarstvo zdravstva, odnosno ministar još uvijek ne želi s nama razgovarati - kaže dr. Mario Malnar, predsjednik KoHOM-a koji danas okuplja 1000 liječnika obiteljske medicine.

- Trenutno radimo na našem prijedlogu ugovora koji ćemo ponuditi HZZO-u - kaže dr. Malnar, dodajući kako oni kao druga ugovorna strana imaju pravo to učiniti.

Tražit ćemo, ističe, od Hrvatske liječničke komore da nas podrži, a od Upravnog vijeća HZZO-a da naš prijedlog ugovora, koji će biti gotov za otprilike 20 dana, stavi na dnevni red sjednice. Dr. Malnar ističe kako su neki pomaci ipak napravljeni, i to prije svega što se tiče ortopedskih pomagala.

- Prije dva tjedna izmijenjena je odredba koja je stvarala probleme obiteljskim liječnicima jer su oni bili ti koji su pacijentima morali izdavati doznake za ortopedska pomagala. Propisivanje je ponovno vraćeno specijalistima, ali sada su ljekarne i specijalizirane zdravstvene ustanove te koje će pri izdavanju pomagala morati provjeravati jesu li pacijenti osigurani i imaju li dopunsko osiguranje - kaže dr. Malnar.

No liječnici u primarnoj i nadalje će svojim pacijentima propisivati pokrivala za rane, urinarna pomagala i pomagala za dijabetes. Dr. Malnar ističe kako je zdravstvena administracija, u želji da se neke stvari olakšaju pacijentima i liječnicima, napravila neke pogrešne korake.

- Izmjenom pravilnika o ortopedskim pomagalima stvari su za nas povoljno riješene. Ali, primjerice, i dalje ostaje problem sa šestomjesečnim receptima - kaže dr. Malnar, objašnjavajući kako je problem što se lista lijekova mijenja, jer liječnici ne mogu kontrolirati uzimaju li pacijenti lijekove, kao i to što ne postoji institut storno recepata.

Otkad je krenula nova reforma, liječnici svakodnevno dobivaju i po nekoliko dopisa u kojima im se objašnjava što trebaju učiniti.

Prema podacima koje smo dobili iz direkcije, HZZO je u prosincu prošle godine za poštanske usluge platio 2,06 milijuna kuna, u siječnju 2,8 milijuna kuna, a u veljači 3,03 milijuna kuna.

Drugim riječima, samo na troškove poštarine HZZO bi godišnje mogao trošiti između 36 i 64 milijuna kuna, ovisno o tome hoćemo li uzeti optimističnu varijantu koja podrazumijeva zamrzavanje troškova za poštarine na razini veljače, ili pesimisitčku varijantu prema kojoj troškovi nastavljaju rast matematičkom progresijom u skladu s prva realna tri mjeseca - objašnjava dr. Malnar.