Pitanje povratka izbjeglica, obnove kuća i stanarskih prava te socijalne integracije ključni su problemi o kojima se razgovaralo na sjednici Vijeća za socijalnu pravdu koju je, na temu 'Povratak, socijalna integracija i stambeno zbrinjavanje', sazvao predsjednik Ivo Josipović. Iako pozvani, na sjednicu nisu došli ministar Branko Grčić i Arsen Bauk te zastupnik srpske manjine Milorad Pupovac. Umjesto njih, došli su zamjenici
'Tematiku kojoj smo se posvetili ne vidim kao manjinsko pitanje, nego kao pitanje koje se tiče svih građana Hrvatske, bez obzira na nacionalnost, ali zbog povijesnih okolnosti znamo da je tematika vezana uz pripadnike srpske nacionalne manjine', pojasnio je razloge sazivanja Vijeća za socijalnu pravdu na temu povratka, socijalne integracije i stambenog zbrinjavanja predsjednik Ivo Josipović
Podsjetio je na službeni podatak po kojem je 550.000 osoba bilo raseljeno tijekom Domovinskog rata, od čega je 250.000 pripadnika srpske manjine izbjeglo iz Hrvatske u razdoblju od 1991. do 1995. godine, te naveo podatak o tome kako je hrvatska država u obnovu više od 150.000 srušenih ili oštećenih stambenih objekata uložila više od 17 milijardi kuna.
'I dalje se zalažem za provedbu Sarajevske deklaracije koja nalaže da se svatko može vratiti u zemlju iz koje je otišao, a onima koji su odlučili ostati u novoj, drugoj domovini da im se tamo omogući stambeno zbrinjavanje', rekao je Josipović te kao ključne poteškoće naveo otkup stanova, konvalidaciju dokumenata, zapošljavanje, socijalnu integraciju, mogućnost korištenja jezika i pisma manjina te participaciju pripadnika manjina u javnim službama.
I po mišljenju Saše Miloševića, potpredsjednika Srpskog narodnog vijeća, u procesu povratka ključni su stambeno zbrinjavanje povratnika, zapošljavanje, ali i problem koji je ocijenio 'ratnim naslijeđem', a to su suđenja za ratne zločine.
'Tražimo reviziju svih procesa za ratne zločine', rekao je Milošević uz opasku kako sudski progon Srba karakterizira 'nestručnost i pristranost pravosudnog aparata'.
Kao dodatnu poteškoću naveo je i ekonomsku situaciju na područjima povratka, ali i činjenicu da tamo 'nije problem samo nedostatak novca, nego i depopulacija, te diskriminacija kod zapošljavanja, pri čemu je udio pripadnika manjina u državnoj upravi, na sudovima, u policiji, javnim servisima, školstvu i zdravstvu pao sa 4,2 na 3,4 posto'.
Za nedolazak Milorada Pupovca na sjednicu Vijeća za socijalnu pravdu Milošević je rekao kako nema veze sa sukobom koji je imao s predsjednikom Josipovićem.
Iz Srpskog demokratskog foruma (SDF) su naveli kako se od službene brojke po kojoj se svojim kućama u Hrvatskoj vratilo 389.000 prognanih i izbjeglih, vratilo 132.918 Srba, što je više od polovice izbjeglica. Po njima, proces povratka ne može se smatrati okončanim ni 17 godina nakon rata
Iako se na skupu na Pantovčaku čulo i disonantnih tonova o tome tko je, što i zašto nije napravio u procesu povratka Srba, jedini je pljesak zaslužio Milan Mesić, autor publikacije 'Manjinski povratak u Hrvatsku – Studija otvorenog procesa'.
'Nužno je proces sagledavati i iz perspektive samih izbjeglica i povratnika, jer postoji opasnost od iskrivljavanja i pojednostavljivanja stvari samo kad se 'broje glave', jer je poznato da većina od ljudi za koje se navodi da su se vratili ne živi u Hrvatskoj. Povratak nije jednokratan čin, nego treba ići među ljude i razgovarati o njihovim problemima', rekao je Mesić.
Tijekom rasprave ukazano je i na probleme hrvatske manjine iz Vojvodine te navedeno kako se od 40.000 Hrvata koji su protjerani u Hrvatsku od početka '90-ih svojim kućama vratilo tek 10-ak obitelji, dok su drugi uglavnom zamijenili kuće sa srpskim izbjeglicama ili su se drugačije stambeno snašli. Jedan od najvećih problema su im mirovine stečene u Srbiji koje iznose između 100 i 150 eura.
