Je li milijarda kuna iz rebalansa proračuna dovoljna za interventno pokrivanje dugova u zdravstvu? Treba li uvesti porez na rizično ponašanje od tri kune po kutiji cigareta? Slijede li restrikcije u pravima pacijenata, kako to traži MMF? Na ova pitanja u emisiji Otvoreno odgovarali su ministar zdravstva Milan Kujundžić, predsjednik Savjeta za zdravstvo SDP-a Danko Vrdoljak, direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu Dražen Jurković, ravnatelj KB-a Sveti Duh Mladen Bušić i Marija Divić iz Udruge koncesionara primarne zdravstvene zaštite
Ako hrvatski pacijent budu htjeli, primjerice, stent ili koljeno drugog proizvođača, za to će postojati mogućnost, uz uvjet da plate zahvat, ruke i materijal, rekao je ministar Kujundžić. Sve više ljudi to zagovara, kazao je ministar, stoga treba razgovarati o dodatnom zdravstvenom osiguranju, ali i naglasiti da se ljudi ne trebaju bojati da će time biti zakinuti. Važno je dobro definirati standard za osnovno zdravstveno osiguranje i kvalitetnu uslugu, a onda onaj tko bude htio još bolje, zašto ne bi nadoplatio 500 i više eura, rekao je Kujundžić.
Istaknuo je i potrebu prevencije, tj. da djeca i mladi teže dolaze do cigareta, alkohola i kocke, pa će za 10-15 godina biti manje bolesti.
vezane vijesti
Kujundžić je potvrdio da novac curi negdje u zdravstvu. Primjer su postupci koji ne koštaju ili koštaju vrlo malo - kad bi se kontrolirala izvršenost posla, vidjelo bi se da postoje oni koji bi trebali raditi više. Tada će neke stvari bolje štimati, smatra Kujundžić, a to je odgovornost šefova bolnica.
Krajem 2015. godine na listi čekanja bilo je 400 tisuća građana, a danas ih je milijun i 200 tisuća, dakle došlo je do trostrukog povećanja, rekao je Danko Vrdoljak. Umrtvio se sustav, povećan je i dug, a isto tako je udvostručena dužina čekanja u zadnje dvije godine. Više se ne plaća po izvršenju, limitiraju se bolnice, akumuliraju se dugovi i to se na kraju prebacuje na ravnatelje bolnica. Problemi s dugovima počeli su u trenutku kada klinički bolnički centri više nisu bili plaćeni za izvršenje po pacijentu, nego su vraćeni limiti za bolnice. Ne plaća se više to koliko naprave, već po limitu, koliko je zadano. Pa ako KBC prijeđe limit od, primjerice, 100 pacijenata, za ostatak im nije plaćeno i onda se ta krivica svaljuje na ravnatelje.
Izdvajanje u RH za zdravstvo je 750 eura po stanovniku, dok je prosjek EU-a 2200 eura, rekao je Mladen Bušić. Mi radimo za trećinu tog prosjeka na visokom nivou, dodao je. Bolnice nisu rasipne kad daju lijekove pacijentima, kazao je Bušić te istaknuo kako hrvatsko zdravstvo ima vrhunske stručnjake.
Dražen Jurković objasnio je da se ne traži novi namet za cigarete, već da tri kune od cigareta direktno idu Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, a ne, kao dosad, Ministarstvu financija, koje taj novac ne prosljeđuje. Država HZZO-u još uvijek duguje 4,5 milijardi kuna, istaknuo je Jurković. Spomenuo je i prijedlog promjene sustava participacije ili doplata koji bi značio veće prihode zdravstvenim ustanovama. Osiguravajuća društva u sustavu dopunskog zdravstvenog osiguranja podnijela bi povećanu participaciju.
Kad bi primarna zdravstvena zaštita bila uređenija i radila po principu slobodnog izbora liječnika, liste čekanja i dugovi bili bi manji, smatra Marija Divić. To bi rasteretilo bolnice za rad s bolesnicima.
Cijelu emisiju pročitajte ovdje.
