'Cijenu pšenice odredit će oni koji je otkupljuju, jer ministarstvo nije otkupljivač pšenice, kao ni bilo kojeg drugog poljoprivrednog proizvoda. Postići će se cijena pšenice onolika koliko je netko spreman platiti', tportalu je danas rekao glasnogovornik Ministarstva poljoprivrede Mladen Pavić reagiravši na članak o jučerašnjem sastanku deset seljačkih udruga s osječkobaranjskim županom Vladimirom Šišljagićem
Ove godine pšenicom je zasijano preko 130 tisuća hektara, od čega samo u Osječko-baranjskoj županiji više od polovice, a već svi znaju da će biti velikih viškova. 'Kao i prošle godine, seljacima smo omogućili izvoz
pšenice da bi ostvarili što bolju cijenu. Iz nekog razloga malo pšenice se izvezlo', kaže Pavić.
S druge strane, na jučerašnjem sastanku u Osijeku seljaci nesigurnost tržišta pšenice krive ministra poljoprivrede Petra Čobankovića. Nekoliko predstavnika seljačkih udruga najavilo je da će za mjesec dana organizirati nove prosvjede, ako do 1. lipnja ne postignu cijenu kilograma pšenice od 1,20 kuna.
U Ministarstvu poljoprivrede uzvraćaju da seljaci moraju shvatiti da pšenica nije jedina kultura u poljoprivredi. 'Vrijednost godišnje proizvodnje pšenice lani je bila 800 milijuna, ove godine bit će manje od 600 milijuna kuna. Istovremeno, u voćarstvu samo naše jabuke, 50 tisuća tona, vrijede preko milijarde kuna godišnje', uspoređuje Pavić. K tome, dodaje, na proizvodnji pšenice radi se 17 sati godišnje po hektaru, a u voćarstvu daleko više.
Do žetve pšenice, dakle u roku od mjesec dana, bit će licencirana skladišta pa će seljaci pri predaji svoje robe po prvi put dobiti vrijednosni papir, koji će nakon prodaje moći unovčiti. Zakonom o skladišnici tako će se onemogućiti krađe poljoprivrednih proizvoda iz silosa poput one iz afere Đakovština, kada je nestala pšenica 2.000 kooperanata, a trenutačno se stvar rješava sudski. 'Kad skladištar preuzme robu, seljaku će dati vrijednosni papir, a vrijednost onoga što je preuzeo uplatit će u jamstveni fond čime će se osigurati kasnija naplata', objašnjava Pavić.
