Ministrica je zajedno s ministrom unutarnjih poslova Davorom Božinovićem odgovarala na kritike iz gotovo svih stranaka na odluku vlade o usvajanju Globalnog kompakta o sigurnim, uređenim i regularnim migracijama koji treba biti prihvaćen u Marakešu početkom prosinca.

Proces izrade tog dokumenta počeo je usvajanjem Njujorške deklaracije o izbjeglicama i migrantima iz 2016. koju su prihvatile 193 zemlje članice UN-a u srpnju, a trebao bi biti potvrđen u Maroku 10. i 11. prosinca.

Države poput SAD-a, Izraela, Australije, cjelokupne Višegradske skupine i Austrije već su najavile da neće prihvatiti taj dokument.

Kritičari Marakeškog kompakta tvrde da taj neobvezujući sporazum proglašava ekonomsku migraciju ljudskim pravom i da se njime predaje suverenitet države dok zagovornici tvrde da će on popraviti međunarodno upravljanje migrantskim valovima i ojačati zaštitu ljudskih prava.

Pejčinović Burić je na sastanku Odbora kazala kako je taj sporazum nastao 2015. u kontekstu neviđenih migracija u svijetu, kad je oko 258 milijuna ljudi napustilo svoje države, nakon čega su Ujedinjeni narodi preuzeli odgovornost izrade tog dokumenta uz prijedloge država, kako bi se bolje upravljalo tom pojavom koju je gotovo nemoguće kontrolirati bez međunarodne suradnje.

"Države suvereno odlučuju o primjeni tih mjera sukladno svom nacionalnom zakonodavstvu i vlastitim migracijskim politikama, djelujući u okvirima već postojećih okvira međunarodnog prava", rekla je ministrica, ponovivši kako je riječ o pravno neobvezujućem aktu koji se odnosi isključivo na regularne migrante.

Istaknula je kako je sporazum dogovoren u srpnju na međunarodnoj diplomatskoj razini poslije pregovaračkog procesa koji je trajao 15 mjeseci, pri čemu je Hrvatska sudjelovala u formiranju zajedničkog stava EU nakon što je ministarstvo vanjskih i europskih poslova vodilo rasprave između osam hrvatskih resora, o čemu su obaviještena relevantna državna tijela.

Naglasila je kako su u konačnom tekstu sporazuma jasno izražena načela kao što su "potvrđivanje suverenog prava svake države odrediti svoju nacionalnu migracijsku politiku, jasno razlikovanje između regularnih i neregularnih migracija, pravna neobaveznost, jasna naznaka kroz cijeli tekst da je riječ o katalogu mjera čija je primjena prepuštena suverenom izboru svake države, jasno utvrđeno pravo države da zaštiti svoje granice i suvereno odlučuje koga će pustiti na svoje državno područje" i druga.

"Globalni kompakt nije međunarodno pravni sporazum i nije pravno obvezujući dokument, on se ne potpisuje", rekla je Pejčinović Burić.

"U slučaju neregularnih migracija Hrvatska ima puno pravo poduzimanja nužnih, zakonitih i proporcionalnih mjera", poručila je ministrica, dodala je kako "migracije ovim dokumentom ne postaju temeljno ljudsko pravo, nego se njime potvrđuje univerzalnost ljudskih prava koja se odnose na sve ljude, tako i na migrante" te je zaključila kako iz ovog sporazuma ne proizlaze nikakve nove obaveze za države koje ga prihvate.

Božinović je pozdravio činjenicu da je međunarodna zajednica na razini Ujedinjenih naroda shvatila da su migracije pitanje s kojima se treba napokon baviti.

"Ovim dokumentom međunarodna zajednica prvi put dolazi do spoznaje da se ovo pitanje treba regulirati", a ranije se nije željelo reagirati jer su razvijene zemlje imale velike koristi od migracija.

Ministar je kazao kako je dokument i pokušaj da se potiče ostanak u domovinama, da problem migracija neće nestati još dugo vremena, zbog čega je rasprava na svjetskoj razini dobrodošla.

Božo Petrov, potpredsjednik Sabora iz redova Mosta je, prvi iznoseći kritike, kazao kako je zainteresiranost javnosti za ovu temu zahtijevala da se o sporazumu govorilo ranije i opširnije, a ne "desetak dana" prije odlaska u Marakeš.

Istaknuo je kako se možda može prihvatiti da je sporazum neobavezan, no da ovakva vrsta međunarodnih dokumenata nije pravno nerelevantna jer akti međunarodnog prava mogu imati različite pravne učinke.

"Marakeški sporazum spada među one dokumente koji se nazivaju mekim pravom. Oni mogu služiti za interpretaciju određenih međunarodnih obaveza, za interpretaciju određenih obvezujućih dokumenata, a i kao pomoćno sredstvo nacionalnim sudovima".

Državna tajnica i pravna savjetnica ministarstva Andrea Metelko Zgombić odgovorila je Petrovu kako se međunarodni dokumenti tumače s obzirom na njihov sadržaj i način na koji su doneseni.

"Tumačenje i prijepor o njihovoj pravnoj obvezatnosti odnosno učincima, bilo političkim, bilo pravnim, moguće je imati samo ukoliko sam dokument ne kaže o čemu je riječ, a ovdje imamo dokument koji sam kaže da nije pravno obvezujuć", rekla je Metelko Zgombić.

Petrovu je problematična i tvrdnja vlade da se dokument odnosi isključivo na regularne migracije.

"Vi ste sami u svom govoru rekli da je razlog zbog kojeg je nastao Marakeški sporazum prekretnica 2015. Regularne migracije događaju se tisućama godina, a te godine je išao prvi val nelegalnih migracija", rekao je.

Izrazio je zabrinutost što su države iz hrvatskog susjedstva odbacile sporazum i pozvao da Odbor glasa o tome da se odluka Hrvatske raspravi i donese u Saboru, no taj prijedlog nije prihvatio predsjednik Odbora Miro Kovač.

Zastupnik Hrvatske demokratske zajednice Davor Ivo Stier rekao je da je "jasno da nema prijenosa suvereniteta i da nije riječ o dokumentu koji zamjenjuje hrvatske zakone ili je iznad njih" i time ne traži ratifikaciju Hrvatskog sabora.

"No isto tako je jasno da se tu govori o određenim obvezama koje mogu biti političkog i drugog karaktera, o sugestijama ili nečemu što bi pripadalo toj kategoriji", istaknuo je.

"Preuzimate određen obaveze ako se za to opredijelite. Dakle, ne možemo govoriti da tu nema obaveza, nego ih moramo dimenzionirati", zaključio je Stier.

On problematičnim smatra točku 42. sporazuma koja govori da je za provedbu bilo kakvih ciljeva koje država izabere nužna suradnja sa susjedima, no da države iz hrvatskog susjedstva poput Italije, Mađarske i Austrije nisu prihvatile Kompakt.

"Hrvatska po meni ne može preuzimati obaveze koje ne može implementirati, jer joj je u implementaciji potrebna suradnja sa susjedima koji taj Kompakt ne prihvaćaju", što je važno i u kontekstu hrvatskog strateškog cilja ulaska u schengenski prostor.

Stier stoga smatra da Hrvatska treba posvetiti pažnju tom članku, a ministru Božinoviću je savjetovao da na konferenciji poruči da nije pravedno da Hrvatska preuzme veću razinu odgovornosti od drugih zemalja susjedstva.

Miroslav Tuđman iz HDZ-a izrazio je sumnju u sporazum jer se bavi posljedicama, a ne uzrocima migracija.

"Jedina odgovorna međunarodna politika bila bi ona koja bi rješavala problem migracija odakle migranti dolaze", tako da razvijene zemlje onima nedovoljno razvijenima pomognu po pitanju tehnologije i edukacije.

"Izgovor da su ratovi i diktature razlozi zbog kojih se u tim zemljama ne može živjeti s jedne je strane točan, ali se ne može generalizirati jer dolaze i iz niza drugih država", zaključio je Tuđman.

Branimir Bunjac iz Živog zida poručio je kako njegova stranka neće prihvatiti Marakeški sporazum jer je on potpuno nejasan i dvosmislen. 

"Usporedio bih to s genetski modificiranom hranom koju Hrvatska teoretski odbacuje, no ako se okrenete oko sebe onda ju vidite na svakom koraku. Ovaj sporazum ima takvu funkciju - nemamo nikakvih obaveza, no na kraju će se one ipak pojaviti", kazao je Bunjac. 

Joško Klisović iz Socijaldemokratske partije poručio je ministrici da se "nema zašto opravdavati" jer nije "učinila ništa loše", da su ona i vlada formulirali politiku koja je temeljena na ustavu, te da je jedina logična politika tolerancije, nediskriminacije i poštivanja ljudskih prava. 

"Suverenitet nije ničim narušen ovim dokumentom. Nemojte plašiti narod da je to tako i da će doći migranti s noževima u zubima", upozorio je Klisović hrvatske političke aktere. 

Ustvrdio je kako se o pitanju migracija može raspravljati samo na globalnom forumu poput Ujedinjenih naroda, te je izrazio žaljenje što na konferenciju u Maroku neće ići vrh države, pa ni ministrica vanjskih, nego ministar unutarnjih poslova, što smatra svojevrsnim popuštanjem desnici. 

Domagoj Hajduković iz SDP-a smatra kako bi u slučaju da "jedna javna osoba nije iznijela dvojbe" Odbor ne bi ni razgovarao o ovoj temi, referirajući se time na predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović.