Osamnaestogodišnji Ivan Miošić iz mjesta Brist pokraj Ploča zaključio je svoj srednjoškolski život i oprostio se s gimnazijom 'Fra Andrija Kačić Miošić', a ovog ponedjeljka započinje sa studijem matematike na zagrebačkom PMF-u. Na državnoj maturi stopostotni rezultat ostvario je iz fizike, matematiku je riješio s bodom manje, iz filozofije je s 93 posto bio najbolji u generaciji, a nije puno zaostajao ni u hrvatskom i engleskom. Iz svih obveznih i izbornih predmeta zaradio je ocjenu odličan.

'Očekujem da će fakultet biti zahtjevan i izazovan, da ću dobiti teorijska i praktična znanja i spremiti se za tržište rada', kao iz stopa izjavio nam je Miošić, očito bez ikakve treme ili nervoze. Mladić priznaje da još nije siguran čime se želi baviti u životu - raspon seže od teorijske matematike ili znanstvenog rada na fakultetu, preko računarstva, do ulaska u poslovne vode. 'Sve mi je to još jako, jako daleka budućnost', priznaje on.

Tportal, međutim, nije kontaktirao Miošića kako bismo mu još jednom odali priznanje na spektakularnom rezultatu na maturi, niti na hrabrosti jer je bio spreman kladiti se na stopostotni uspjeh; zanimalo nas je kako mladi brucoš vidi hrvatski obrazovni sustav u kojemu se reforme i reorganizacije najavljuju gotovo svakodnevno dok se postignuća zasad mogu svesti samo na relativno uspješno smanjenje težine prosječne đačke torbe.

'Volio bih da je cijeli sustav malo fleksibilniji i da učenici imaju mogućnost sami birati više predmeta koji im leže. Sve je to skupa danas prekruto i previše se inzistira na činjenicama. Znam da je teško ostvariti da svaki učenik ima nastavu sukladno svojim interesima, ali bih volio da sam se malo više mogao posvetiti matematici i fizici. Uglavnom, gradivo bi nekako trebalo raspodijeliti na drugačiji način, a postoji problem količine nepotrebnog i nezanimljivog', govori nam Miošić.

O svojim srednjoškolskim profesorima, naravno, ima mahom riječi hvale - mada primjećuje da su i oni u teškoj situaciji i da kod nekih, možda, postoji manjak interesa i volje da se uključe u zbivanja izvan same nastave. U njegovom razredu u Pločama bilo ih je ukupno 25 što, priznaje, nije loša brojka u odnosu na prosječno natrpane hrvatske učionice.

Za najnoviju reformu kurikuluma čuo je, a pročitao je i da je posao na dobru putu. Ništa više od toga ne zna, mada je njegov stav da jedna reforma ne može riješiti sve probleme i da bi Ministarstvu obrazovanja također trebao nešto neposredniji odnos prema učenicima.

Zanimljivo je, međutim, Miošićevo mišljenje o državnoj maturi; premda je on briljirao i bio među nekoliko najbojih učenika u državi, smatra da ona svake godine ima sve manje smisla.

'Zadaci se mahom vrte oko istih stvari i ponavljaju se, dosadni su! Ispituje se samo jedan aspekt našeg znanja i sve to skupa skoro je identično našem školstvu - jednoobrazno. Matura možda jest dobra kao opća provjera znanja, ali ne znam koliko je ona dobar most prema fakultetima. Po meni, prijemni ispiti su bliže onome čemu bismo trebali težiti, dakle da fakulteti sami odlučuju što od nas traže', iskren je Miošić.