'Strukturne reforme pomoću kojih bi se ubrzalo restrukturiranje duga, povećala sposobnost gospodarstva za prilagodbu i snažno potaknula ulaganja ključne su da bi se poboljšali izgledi za rast', naglasio je Johannes Wiegand, voditelj izaslanstva MMF-a.

Izuzetno važna je i postupna fiskalna konsolidacija kako bi gospodarstvo i dalje imalo pristup izvorima financiranja po prihvatljivim uvjetima te da bi se povećalo povjerenje u makroekonomsko upravljanje. Wiegand je naglasio da su vanjski uvjeti financiranja dosad bili prihvatljivi, ali da premija rizika za Hrvatsku raste u odnosu na usporedive zemlje.

U uvjetima još uvijek slabog gospodarstva, kazao je Wiegand, mjere iz nacrta rebalansa proračuna, s kojima su članove Misije MMF-a upoznali predstavnici Vlade, čine se prihvatljivima i u ovoj bi godini trebale rezultirati smanjenjem proračunskog manjka za oko 1 posto BDP-a.

Oko dvije trećine mjera odnosi se na prilagodbu na prihodovnoj strani, a kao najvažniju mjeru Wiegand je izdvojio vraćanje doprinosa za zdravstveno osiguranje na 15 posto. Pritom je naglasio je te mjera nije idealna, jer diže cijenu rada, ali je razumljiva s obzirom na financijski manjak u zdravstvenom sustavu.

Kako bi se reducirao taj manjak MMF predlaže Vladi da razmotri povećanje participacije ili smanjenje rashoda kroz višu učinkovitost zdravstvenih usluga.

MMF smatra da je Vlada mogla posegnuti i za nekim drugim mjerama na prihodovnoj strani, kao što je uvođenje suvremenog oporezivanja imovine, ukidanje poreznih odbitaka na reinvestiranu dobit, oporezivanja prihoda od kamata ili proširenja osnovice poreza na dohodak.

Postupan oporavak hrvatskog gospodarstva MMF očekuje tek 2015. godine, a za 2014. prognoziraju realni pad BDP-a od 0,5 do 1 posto pod utjecajem oslabljene domaće potražnje koja je odraz nastavka razduživanja privatnog sektora i učinka fiskalne konsolidacije. Pozitivan utjecaj na kretanje BDP-a mogao bi imati izvoz.

U MMF-u naglašavaju da su rizici za ostvarenje navedenih prognoza veliki i većinom negativni. Tako bi primjerice fiskalna prilagodba mogla potaknuti smanjenje privatne potražnje veće od očekivanog. Nasuprot tome, nedostatna fiskalna konsolidacija mogla bi rezultirali zabrinutošću oko održivosti javnih financija i narušiti povjerenje ulagača.

Razduživanje privatnog sektora bi moglo dulje od očekivanog nastaviti djelovati otežavajuće na potražnju. Naposljetku, pooštreni likvidnosni uvjeti u svijetu i promjena cijene rizika mogli bi otežati inozemno financiranje te utjecati na državni dug Hrvatske.

Pozitivno je to što bi inozemna izravna ulaganja mogla rasti brže nego što je predviđeno, a što je djelomično odraz nedavnih političkih inicijativa za poticanje ulaganja.

MMF smatra da su hrvatske vlasti postigle hvalevrijedan napredak u poboljšanju učinkovitosti i sposobnosti rasta hrvatskog gospodarstva. Wiegand je naglasio da je Vlada napravila važne korake u poboljšanju uvjeta za investiranje i reformi socijalnog sustava, a učinjeno je mnogo i na restrukturiranju duga prezaduženih kompanija kroz predstečajne nagodbe.

U tom kontekstu stručnjaci MMF-a predlažu Vladi da razmotriti i režim osobnog bankrota, vodeći računa o poštenoj podjeli duga između dužnika i vjerovnika.

Napredak se vidi i u restrukturiranju trgovačkih društva u vlasništvu države, primjerice u sektoru brodogradnje, željeznice, zračnog i cestovnog prometa, iako je njihova transformacija, a dijelom i privatizacija značila bitan trošak za državu, ocjenjuju u MMF-u.

Kad je riječ o tržištu rada, MMF ističe važnost druge faze reforme radnog zakonodavstva o kojoj se trenutačno raspravlja u Saboru i na temelju koje bi se smanjio trošak restrukturiranja radne snage te povećala fleksibilnost radnog vremena.