Govoreći kao gost profesor Zaklade Carneghi Europa, Lehne nije želio prognizirati kakav će stav o odnosima Beograda i Prištine Europska unija imati kad bude vrijeme za primanje Srbije u EU, uvjeren da toga neće doći prije 2020. godine.

"Ne želim predviđati kakav će biti stav EU u tome trenutku. Osobno verujem da će EU zahtijevati funkcionalan odnos između Kosova i Srbije, da mogu imati međusobne ugovore, da mogu surađivati, sjediti zajedno na sastancima EU i da ne postoji toliko loša politička situacija da to bude problem za EU", rekao je Lehne.

On vjeruje da će u slučaju postizanja funkcionalne suradnje Beograda i Priština "možda biti izbjegnuto" priznavanje Kosova.

"U svakom slučaju, EU ne može sebi dopustiti da ima još jedan neriješen problem kao što je Cipar", ocijenio je.

Rješenje za problem sjevera Kosova Lehne vidi u ravnoteži između interesa Srba koji su većina na sjeveru i Prištine koja inzistira na cjelovitosti Kosova.

"To je moguće kroz bitnu autonomiju sjevera Kosova, veću nego prema Ahtisarijevu planu, čime bi se postiglo da Srbi upravljaju svojim životima, a da pravno, sjever bude dio Kosova", objasnio je svoj stav Lehne.

U tom kontekstu on sugerira mogućnost uspostave skupštine srpskih općina na sjeveru Kosova, lokalne policije čije bi zapovjedništvo bilo sukladna nacionalnoj zastupljenosti na tom području, te suda koji bi bio dio kosovskog pravosudnog sustava, a suci bi bili Srbi.

Lehne vjeruje da nova vlada Srbije može, ako to želi, lakše napraviti značajnije korake u rješavanju problema Kosova.

"Veoma često, čelnici nacionalisti imaju više mogućnosti učiniti značajne korake u rješavanju nekih kompliciranih pitanja nego liberalni čelnici, jer imaju veće povjerenje svog izbornog tijela da će braniti nacionalne interese", ocijenio je Lehne.