Pravobraniteljica je upozorila da prima sve više pritužbi zbog toga što se u školama organiziraju vjerski sadržaji, upriličuju se zajedničke molitve ili se učenike i nastavnike obvezuje da prisustvuju vjerskim obredima. Istovremeno, ustvrdila da je obvezivanje svih učenika da sudjeluju u vjerskim sadržajima diskriminacija po osnovi vjere i/ili uvjerenja, u smislu Zakona o suzbijanju diskriminacije, kao i povreda Konvencije o pravima djeteta kojom se jamči sloboda misli, savjesti i vjere.

Ministarstvo smo, između ostalog, pitali slaže li se s mišljenjem pravobraniteljice da je za učenike vjernike takve sadržaje bolje organizirati u crkvi ili na nastavi vjeronauka, a na javnoj školskoj priredbi prvoga dana škole, na kojoj se očekuje sudjelovanje sve djece jer se time želi izgrađivati i zajedništvo učenika, nastavnika i roditelja u ostvarivanju zadaća odgoja i obrazovanja, isticati važnost znanja, učenja i sadržaja koji su doista svima zajednički. 'Pogotovo je to važno za učenike prvog razreda koji će i na temelju tog svoga prvog susreta sa školom izgrađivati vlastitu sliku o školi, učenju i svijetu koji ih okružuje', poručila je pravobraniteljica Ivana Milas Klarić

Odgovor Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta prenosimo u cijelosti:

'Slijedom Vašeg upita vezanog uz održavanje vjerskih obreda povodom početka nove školske godine te činjenice što se isti održavaju u prostorima škole, važno je naglasiti da je riječ o obvezi primjene sadržaja ugovora sklopljenih s vjerskim zajednicama, a osobito s Katoličkom crkvom. Naime ugovori Vlade Republike Hrvatske i Hrvatske biskupske konferencije temeljeni su na međudržavnom ugovoru s Vatikanom. Znači oni se ne mogu ni mijenjati ni zanemarivati, a da se pritom ne dira u sklopljeni međudržavni ugovor

Nazočnost vjerskim obredima, pa tako i spornom vjerskom obredu posvećenom početku školske godine, u sklopu je obveza župne kateheze i obveza je svih učenika koji se pripremaju za primanje sakramenata (učenici od prvog do osmog razreda osnovne škole, odnosno drugog razreda srednje škole). Jednako im je tako obveza pohađanje školskog katoličkog vjeronauka, s obzirom na to da Crkva zahtijeva pohađanje i školskog i župnog vjeronauka za primanje sakramenata (moguće je da dijete pohađa samo školski vjeronauk iako nije uobičajeno). Ako je većina učenika škole uključena u katolički vjeronauk (i školski i župni), škola tim učenicima može omogućiti organizirani odlazak na vjerski obred.

Vjerski se obred može organizirati u školi i to u skladu s člankom 11. stavak 2. Ugovora o katoličkom vjeronauku u javnim školama i vjerskom odgoju u javnim predškolskim ustanovama. Prema navedenoj odredbi, suglasnost za obavljanje bogoštovlja u školskim prostorima daje ravnatelj škole. Dapače, prema stavku 3. istoga članka, za vrijeme pastirskog pohoda dijecezanskog biskupa župi, škola je dužna učenicima i učiteljima koji to žele omogućiti susret s njime u školskom prostoru.

Problem bi nastao kad bi škola prisiljavala nekog od učenika na nazočnost vjerskom obredu, poglavito ako nije uključen u izbornu nastavu katoličkog vjeronauka. Takvi slučajevi Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta nisu poznati, tj. nije nam poznato da je ikada netko od učenika dobio neopravdani sat jer nije prisustvovao vjerskom obredu. To dobro znaju i roditelji čija djeca nisu upisana u katolički vjeronauk u školi, kao što roditelji čija djeca jesu znaju da su njihova djeca dužna, prema zahtjevima Crkve, pohađati i školski i župni vjeronauk ako žele primiti sakramente.

Činjenica je da je prigodna misa povodom početka školske godine (blagoslov učenika, školskih torbi itd.) ustaljena praksa Crkve već dvadeset godina, kao što su prigodne mise i blagoslovi raznih javnih događanja i to uz sudjelovanje lokalnih i državnih vlasti. Ono što je bitno jest to da se sve to treba sagledati u okviru sveukupnog odnosa s vjerskim zajednicama, odnosno ugovornih obveza obje strane, odnosno Crkve i Države te činjenice da je vjerski odgoj institucionaliziran u okviru javnog odgoja i obrazovanja kroz vjerski odgoj u dječjim vrtićima i konfesionalni vjeronauk u školama', stoji u odgovoru Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta koji potpisuje glasnogovornica Gordana Zuccon