Američki Vrhovni sud stao je na stranu agronomskog diva Monsanta jednoglasno odlučivši da Vernon Bowman, seljak iz savezne države Indiane ne može koristiti genetički modificirano soju bez plaćanja naknade kompaniji
Simpatizeri seljaka iz Indiane koji su priču nazvali klasičnim sukobom Davida i Golijata smatraju da ova odluka u mnogome može odrediti budućnost moderne poljoprivrede. Sud smatra da je Bowman povrijedio patentno pravo Monsanta na njihovu genetski modificiranu soju kada je u lokalnoj poljoprivrednoj apoteci kupio sjeme i posadio ga za drugi, kasni sezonski usjev. Monsanto ga je tužio tvrdeći da je Bowman potpisao ugovor kada je prvi put kupio sjeme soje u proljeće u kojem se i složio da neće sačuvati sjeme od žetve a novu sadnju. Sjeme je genetski modificirano tako da je otporno na jedan pesticid koji se koristi za uništavanje korova.
U ponedjeljak se devet sudaca je odbacilo seljakove argumente da je Monsantov patent istekao jer nije koristio njihovo sjeme nego je kupio novo sjeme u poljoprivrednoj apoteci. 'Istek patenta ne dopušta seljaku da reproducira genetski modificirano sjeme kroz sjetvu i žetvu bez dozvole vlasnika', naveli su na Vrhovnom sudu. Bowmen danas ima sedamdesetak godina, odrastao je na jugozapadu Indiane i obrađuje isti komad zemlje zadnja četiri desetljeća.
Godinama je vjerno potpisivao ugovore s Monsantom za svoje usjeve soje. Za više od 90 posto soje uzgojene na Srednjem zapadu vjeruje se da je genetski modificiranog porijekla, a Bowman se našao u problemima kada je odlučio kupiti sjeme sumnjiva porijekla u lokalnoj poljoprivrednoj apoteci te ga je posadio za svoju drugu sezonsku žetvu. Tako kupljeno sjeme je bilo jeftinije od cijene koju traži Monsanto, a kasna sezonska sjetva je znatno rizičnija što se tiče uroda.
Naposljetku ga je Monsanto tužio s argumentima da zadržavaju pravo patenta na GM sjeme i ako je prodano od treće strane. Krajnjom odlukom seljak je dužan agronomskom divu platiti 84,456 dolara. Sud se složio s mišljenjem tvrtke da ne bi bilo poslovno kad bi dopustili seljacima da nakon jedne sjetve slobodno koriste stvoreno sjeme. Oni smatraju da je Bowman zasadio patentirano genetski modificirano sjeme soje s namjerom da napravi njihove tržišne replike. Na taj način je lišio kompaniju naknade na korištenje patenta na koju prema zakonu ima pravo za svaku prodaju njihova proizvoda.
Monsanto je pozdravio odluku te istaknuo da će očuvanje američkog patentnog sustava omogućiti još sjajnih inovacija. Odluka je veliki poraz za sve koji su se nadali da će preko slučaja Bowman ograničiti rastuću moć agronomskih i biotehnoloških tvrtki nad modernom poljoprivredom. Od početka godine, Monsanto je podnio 144 tužbe protiv 466 seljaka i malih posjeda zbog navodne povrede patentnih prava. Tri velike kompanije kontroliraju više od pola globalnog tržišta sjemena. Njihova moć uzrokuje rast cijena sjemena. Od 1995., cijena sadnje soje po jutru zemlje narasla je za 325 posto.