'Hrvatske vode i druge hrvatske institucije planiraju najveći napad na Muru, Dravu i Dunav u posljednjih trideset godina. Takvi projekti ne bi se mogli izvesti ni u jednoj europskoj državi, jedino u Hrvatskoj. Ovo je skandal jer Hrvatske vode dokazuju da nisu spremne za poštivanje zakona', ogorčen je Arno Mohl, voditelj projekta proglašenja rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav iz Svjetskog fonda za zaštitu prirode (WWF).

U Austriji, tvrdi Mohl, vlada ulaže 20 milijuna eura u restauraciju prirodnih tokova Mure i Drave, a u Hrvatskoj se događa upravo suprotno. 'Mnogo više sredstava Hrvatska namjerava potrošiti na neprirodne regulacije', ocijenio je Mohl. Zato će, najavljuje, WWF, Euronatur i hrvatske udruge podnijeti izvještaj o tim planovima Europskoj komisiji, jer smatraju da će jedino takvim političkim pritiskom uspjeti privući pozornost hrvatske Vlade i uvjeriti je da zaustavi planove o prekrajanju vodenih tokova.

'Agencija za plovne putove namjerava izgraditi 75 obaloutvrda na 53 kilometara toka Dunava, a radovi su već započeli, i to bez postupka procjene utjecaja na okoliš, dakle nelegalno. Istovremeno na donjem toku Drave od 56 kilometara namjerava se graditi 112 različitih građevina', rekao je Tibor Mikuška iz HDZPP-a, nazvavši te projekte 'najvećim prijetnjama na hrvatskom dijelu riječnih tokova Mure, Drave i Dunava'.

Austrijske novinarke Doris Holler-Bruckner i Ilse Huber, koje su zajedno s 23 novinara iz Austrije, Mađarske, Njemačke, Slovenije, Srbije i Hrvatske boravile na četverodnevnom studijskom posjetu Kopačkom ritu i Regionalnom parku Mura-Drava, potvrdile su da se ovakvi projekti u Austriji ne događaju. 'Austrijska vlada preuzela je načelo 'više prostora rijekama', pogotovo nakon velikih poplava posljednjih godina. Vodno gospodarstvo ne smije grubo regulirati rijeke, jer je to karta u jednom smjeru. Kad-tad dolazi na naplatu. Umjesto prekrajanja i regulacija trebamo omogućiti rijekama normalan tok', potvrđuju Holler i Huber.

Aktivisti kritiziraju i prokapanje ušća Mure u Dravu, na kojem se nalazi ornitološki rezervat Veliki Pažut, jer bi se time u potpunosti uništilo jedino preostalo prirodno ušće nizinskih rijeka u Hrvatskoj.

Gradnje obaloutvrda, ističu, na Dravi, Dunavu i Muri, i probijanje rezervata Veliki Pažut, posve su u suprotnosti s hrvatskom uredbom o proglašenju Regionalnog parka Mura-Drava, koji je institucionalni temelj za budući Prekogranični rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav. Hrvatska će zajedno s Austrijom, Mađarskom, Srbijom i Slovenijom cijelo područje tokova Mure, Drave i Dunava nominirati za prekogranični rezervat pod UNESCO-ovom zaštitom, ali ovakvim planovima zapravo će ugroziti prirodu tih rijeka.

Ekolog Darko Getz aktiviste je upozorio da radove protiv kojih se bune najčešće provode Hrvatske vode, institucija koja se obilato financira sredstvima iz europskih fondova. 'Hrvatska vlada i institucije djeluju kao neki umjetnički iluzionist – jedino dobro što se radi, obnove prirodnih tokova i zaštita prirode, Hrvatske vode rade europskim novcem, a domaćim ovakve štetne projekte o kojima govorite. To treba spriječiti', ustvrdio je Getz. Primjer za to je, dodaje ekološka novinarka Ljiljanka Mitoš-Svoboda, nominacija za financiranje iz Dunavske strategije projekata kanala Dunav-Sava i 'vodne stepenice' na Dravi, radova kojima bi se trebalo potopiti veliko područje uzvodno od Osijeka i ugroziti šume Spačve.

Martin Schneider-Jacoby iz Euronatura poručio je da će se ove udruge pozabaviti i tim projektima, jer aktivisti žele sačuvati prirodne ljepote hrvatskih rijeka kako bi se omogućio održivi razvoj. 'Ako dopustite takve radove, neće biti moguć održivi razvoj ili ćete značajno smanjiti razvojne mogućnosti.'