Broj oboljelih od ospica (morbila, malih boginja) širom BiH prešao je 7000, priopćili su u utorak Ured Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u BiH i UNICEF. Zasad se u susjedstvu bilježe dva smrtna slučaja - preminuli su 17-godišnjak iz Sarajeva i 18-godišnjak iz Zenice - a oba kantona proglasila su epidemiju.

Aida Salčinović, ministrica zdravstva Zeničko-dobojskog kantona, otkrila je da je cijepljenost protiv ospica na tom području 37 posto. Da bi se spriječila epidemija, nužno je cijepiti 95 posto djece, a na razini BiH cijepljenost je pala na 55 posto - unatoč novčanim kaznama koje u Federaciji dosežu 1000 eura.

U Kantonalnoj bolnici Zenica smješteno je devetero djece sa srednje teškom kliničkom slikom, od ukupno njih 1218 zaraženih morbilama na tom području.

'Nema opravdanja za to da u 2024. godini djeca budu u opasnosti... Cjepiva protiv ospica su sigurna i efikasna. Potrebno je uložiti jače napore u rješavanju svih neregularnosti zbog kojih djeca propuštaju cijepljenje kako bismo ove epidemije mogli staviti pod kontrolu', rekao je Marc Lucet, predstavnik UNICEF-a u BiH.

Prema posljednjim podacima za Srbiju, do 7. srpnja u toj zemlji registriran je 181 slučaj ospica, a u cijeloj protekloj godini registrirano je 50 slučajeva ospica. U posljednjoj epidemiji malih boginja u Srbiji, tijekom 2017. i 2018. godine, registrirano je oko 5800 oboljelih, od čega je 93 necijepljenih, nepotpuno cijepljenih ili s nepoznatim cijepnim statusom. Čak trećina pacijenata bila je hospitalizirana zbog težine kliničke slike praćene komplikacijama, a zabilježeno je 15 smrtnih slučajeva, među kojima i četvero djece od pet godina.

Srbija se borila s morbilama i u sklopu još veće i dugotrajnije epidemije u susjednoj Rumunjskoj, gdje je od rujna 2016. do studenoga 2019. oboljelo 18.711 ljudi, a umrlo njih 64.

Cjepiva ne štite samo cijepljenu djecu, već i onu koja se ne mogu cijepiti, uključujući dojenčad i imunokompromitirane osobe, napominju svjetski zdravstveni stručnjaci, apelirajući na roditelje da provjere cijepni status svoje djece kako bi bili sigurni da su primili dvije doze kombiniranog MRP (MMR ili Mo-Pa-Ru) cjepiva protiv morbila, rubeole i parotitisa.

Stanje u Hrvatskoj

Od početka godine u Hrvatskoj je zabilježeno 25 slučajeva oboljenja od morbila, ponajviše i gotovo ravnomjerno raspoređenih po Slavoniji, Dalmaciji i na krajnjem jugu Hrvatske - upravo tamo gdje je cijepljenost najniža i vrti se oko 80 posto. U Zagrebu su zabilježena četiri slučaja, a u Primorsko-goranskoj županiji tri. Bolest je ostala u okviru bliskih kontakata zahvaljujući brzim intervencijama epidemiologa.

Od pet slučajeva oboljenja u svibnju u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, četiri osobe zarazile su se u BiH, a peta osoba bila je kontakt. Dubrovački Zavod za javno zdravstvo još proljetos je o slučajevima ospica promptno obavijestio lokalne zdravstvene ustanove i zamolio sve roditelje čija djeca nisu cijepljena da se što prije jave pedijatrima ili školskim liječnicima radi nadoknade cijepljenja. Izdana je i uputa da se svi oboljeli s osipom telefonom jave liječniku prije dolaska.

'Izbijanje epidemije ospica nama je stalna prijetnja zbog niske cijepljenosti u našoj županiji i mogućih dolazaka turista. Znači, svakako smo na oprezu, ali zasada ipak nemamo širenje ospica na području županije', rekao je danas za tportal dr. Miljenko Ljubić, voditelj službe pri metkovskom Odjelu za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo DNŽ-a.

Simptomi i prijenos bolesti

Ospice su vrlo zarazna virusna bolest, karakterizirana osipom, kašljem, curenjem iz nosa, iritacijom očiju i visokom tjelesnom temperaturom. Nakon prosječne inkubacije od 10 do 12 dana prvo se javlja povišena tjelesna temperatura, zatim curenje iz nosa, suhi kašalj te crvenilo i suzenje očiju. Također, pojavljuju se karakteristične Koplikove pjege (sitna bijela zrnca) na sluznici usne šupljine s unutrašnje strane obraza. Nakon nekoliko dana javlja se specifičan osip po koži, najprije iza ušiju i po licu, koji se postupno širi od glave preko trupa do ekstremiteta. Od zaraze do pojave osipa prođe najčešće 14 dana (od 7 do 21 dan). Osip traje četiri, pet dana, a potom izblijedi, navodi dubrovački ZJZ.

Ospice se prenose kapljičnim putem, odnosno izravnim kontaktom s bolesnikom i preko predmeta kontaminiranih kapljicama zaražene osobe. Izvor zaraze je bolesnik četiri dana prije i četiri dana nakon izbijanja osipa. Budući da se virus vrlo lako prenosi s čovjeka na čovjeka, zarazit će se više od 90 posto osoba koje su bile u kontaktu s bolesnikom ako nisu cijepljene ili nisu preboljele ospice. Virus može preživjeti dva sata na površinama i predmetima.

Moguće komplikacije

Oko 17 posto oboljelih ima jednu ili više komplikacija bolesti kao što su upala uha i pluća, febrilne konvulzije (grčenje uslijed visoke temperature), proljev ili upala mozga (encefalitis). Najčešća komplikacija, upala pluća, javlja se kod oko šest do 13 posto oboljelih i vodeći je uzrok smrtnosti od ospica. U EU se godišnje registrira jedan umrli na 1000 oboljelih. U najvećem riziku od komplikacija i smrti su mala djeca do dvije godine, trudnice te imunokompromitirane osobe. Mjesecima nakon preboljenja osoba ima narušen imunološki sustav, a u malog broja oboljelih se godinama poslije može javiti smrtonosna komplikacija na mozgu - SSPE (subakutni sklerozirajući panencefalitis).

Nema specifičnog lijeka protiv ospica. Bolest se liječi simptomatski, a u slučaju komplikacija provode se razne metode liječenja.