Premda kornjača nema zube, njezina usta se često nazivaju kljunom, a stisak može biti veoma jak. Većina ugriza s kojima se liječnici susreću dolazi od kornjača koje se uzgajaju kao kućni ljubimci. Terapija se obično sastoji od obloga i analgetika.

Glavata želva je najbrojnija vrsta u Jadranu, to joj je najomiljenije stanište, uz zaljev Gabes u Tunisu. Njen oklop, čvrsta koštana struktura, prekriva gotovo cijelo tijelo i sve unutarnje organe. Odrasle jedinke dostižu duljinu oklopa i do 110 centimetara i tjelesnu težinu do 115 kilograma, piše Slobodna Dalmacija.

Ime je dobila prema karakteristično velikoj glavi sa snažnim čeljusnim mišićima. Ženke izlaze na obalu radi polaganja jaja, dok mužjaci ostaju u moru cijeli život. Na površinu izlaze samo kako bi udahnuli zrak. Glavata želva je već odavno na svjetskoj listi ugroženih životinja.

Procijenjeno je da se godišnje u Jadranskom moru slučajno ulovi oko 2500 glavatih želvi. Od ukupnog broja jedinki uhvaćenih u ribarske mreže 85 posto je ulovljeno koćarenjem. Morske kornjače u Hrvatskoj su zaštićene zakonom kao i brojnim međunarodnim konvencijama. Strogo je zabranjen svaki namjerni izlov, uništavanje, uznemiravanje ili trgovina ovim vrstama. Za ubijanje glavatih želvi predviđene su visoke novčane kazne.

Kornjača je mesojed je i hrani se raznim vrstama morskih životinja; spužvama, meduzama, ježincima, mekušcima, školjkašima, rakovima i ribama. Ima izuzetno jake čeljusti kojima lomi tvrde oklope svoga plijena, iše Slobodna Dalmacija.

Međutim, sada im zbog izlova, rastućeg turizma, skupljanja jaja i klimatskih promjena prijeti izumiranje. Danas u Hrvatskoj imamo dva registrirana oporavilišta za kornjače, u Puli i na Lošinju u sklopu Instituta Plavi Svijet. Na području Mediterana postoji ukupno 25 oporavilišta što zasigurno ukazuje na važnost ove vrste u moru.