Skori ulazak Hrvatske u Europsku uniju te provedba europskih politika ponajprije u području klimatskih promjena, energije i poljoprivrede, potaknuo je najpoznatiju svjetsku ekološku aktivističku organizaciju – Greenpeace na početak djelovanja u Hrvatskoj. O tome je tportal ekskluzivno pisao još u ožujku, a nedavno je i 'Greenpeaceov čovjek za Hrvatsku' Zoran Tomić govorio o tome što će ta organizacija raditi kod nas.

Upitan koliki politički utjecaj u Hrvatskoj može imati Greenpeace, odnosno može li pomoći u povezivanju brojnih političkih stranaka zelenog predznaka oko zajedničke platforme, Tomić kaže kako 'Greenpeace nije politička udruga i nema tu moć da udružuje i povezuje političke stranke'.

'Uvijek ćemo rado komunicirati s onima s kojima dijelimo ciljeve, a to je održivi razvoj, dakle onakav kakav ne škodi ljudima i okolišu. Ako svojim nastojanjima u Hrvatskoj pridonesemo da se problemi okoliša i potreba za održivim razvojem podignu na ljestvici prioriteta, onda ćemo to smatrati uspjehom', kaže Tomić.

Iako nije siguran u kojem se roku može doći do uspjeha, navodeći kako 'to možda bude za godinu, a možda za tri ili pet', tvrdi kako Greenpeace 'nema namjeru odustati'. 'Kriza okoliša i klimatske promjene višestruko su veći problemi od trenutačne gospodarske i financijske krize', tvrdi Tomić.

Po podacima Ministarstva uprave od 122 stranke, koliko ih je u Registru političkih stranaka, njih osam nosi epitet 'zelena', a u Registru udruga, koji broji čak 46.611 različitih udruga, njih 807 u rubrici 'glavna grupa djelatnosti' ima upisano – ekološka. U Hrvatskoj je do sada registrirana samo jedna strana udruga koja se bavi zaštitom okoliša.

Druga po redu strana udruga tako bi mogao postati Greenpeace koji, primjerice, u Velikoj Britaniji otvoreno surađuje s parlamentarcima, ali i kandidatima uoči izbora, koji zagovaraju napredne ekološke stavove i programe. O tome je li moguća suradnja sa saborskim zastupnicima u Hrvatskoj, Zoran Tomić odgovorio je potvrdno.

'Otvorenost političara prema takvoj suradnji varirat će od stranke do stranke – nekima su ekološke teme važne, nekima je to drugorazredno pitanje. Manje je bitno ima li Hrvatska parlamentarnu stranku zelenih ili ne, važnije je da se što više stranaka ozbiljno i iskreno zauzme za očuvanje okoliša i odabere put održivog razvoja', rekao je Tomić.

Na činjenicu da Hrvatska u 22 godine demokratskog višestranačkog sustava, osim Nikole Viskovića koji je sa Zelenom listom Split i u koaliciji sa SDP-om, još 1990. ušao u prvi saziv Sabora, nije imala nijednog 'zelenog' zastupnika upozorio je nedavno za tportal i politički analitičar Boško Picula

'Oni se u 22 godine višestranačja nijednom nisu ni približili Saboru. Sve su to vrlo sitne stranke koje birači ne prepoznaju i koje nemaju nikakvu snagu na izborima. Zeleni su u ovom trenutku, a ima ih jako puno u Hrvatskoj, toliko slabi da takvim načinom rada stvarno ne mogu ni razmišljati da uđu u Sabor', rekao je tada Picula, komentirajući 'slučaj Holy'.

Činjenica jest da su vrlo često upravo zelene udruge organizirale akcije koje su donijele korist široj društvenoj zajednici, no nerijetko su neke od njih, poput Zelene akcije ili Eko Kvarnera, i prelazile granice koja dijeli tzv. civilni aktivizam od političkog angažmana.

Prelazile su granicu, jer je ona tanka, ali i treba da je prelaze, jer se ne smije dopustiti političkim strankama bilo kojih predznaka da imaju monopol na politički angažman. Ljudi kod nas, nažalost, to još percipiraju kao prljanje ruke politikom, ali sve nas politika čini prljavijima svaki dan dok mi galamimo u prazno jedni drugima i čekamo da nas neko opere. Tužna su i nezdrava društva gdje se politički angažman oblikuje jedino kroz stranke', smatra dr. sc. Dražen Šimleša, znanstveni suradnik na Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar.

Kad su konkretni razlozi na kojima bi Greenpeace odmah mogao i realizirati neke od svojih prosvjednih aktivnosti, Šimleša primjećuje kako oni, nažalost, postoje. Nabraja tek nekoliko njih iz mnoštva – Plomin C, HE Ombla, očuvanje područja bogatih bioraznolikošću, zaštita Jadranskog mora, zaštita voda i šuma... Za posljednje navodi i kako bi ih vrlo često trebalo zaštititi 'i od javnih institucija kojima bi to trebao biti opis posla'.

Predsjednik uprave Instituta za primijenjenu ekologiju – Oikon, Dalibor Hatić tvrdi kako u Hrvatskoj 'nema potrebe da Greenpeace nekoga ili nešto uzdrma, jer se kod nas nema što uzdrmati'. 'Udruge prilično sposobno 'uzdrmavaju' i obavljaju taj posao dobro, no problem je kad nevladine udruge prelaze svoje ingerencije, kad se počnu baviti konzultantskim poslom, odnosno nametati se vlasti', kazao je Hatić.

Po njemu, 'udruge trebaju upozoravati i koristiti instrumente koji su im na raspolaganju, čak ići i do toga da se aktivno protive nečemu, no nisu tu da daju tehnička rješenja'. 'Za to postoje drugi akteri u sustavu, kao što su projektne kuće ili oni koji se bave studijama i elaboratima, i to nije posao nevladinih udruga', ukazao je Hatić.

Ustvrdio je i kako je u Hrvatskoj 'dobro razvijen sustav zaštite prirode i okoliša, jer je stvarno sastavni dio procesa odlučivanja'. 'Tko kaže da nije – laže. Svaka od udruga ima neki svoj fokus djelovanja i u redu je da svaki građanin ima svoje mišljenje. No je li svaki građanin sposoban donositi odluke o razvoju države kojima će najbolje biti zaštićen javni interes? Kroz razgovor i sučeljavanje stavova treba doći do razumnih rješenja, ali je jasno tko odluku donosi – odgovorni koji imaju stručnu i dobro odrađenu pripremu', kazao je Hatić.

Na kraju, i on je svjestan kako u parlamentarnom životu i izvršnoj vlasti nije bilo zelenih stranaka, jer 'očito nisu bili dovoljno sposobni da se izbore za svoju političku poziciju'. 'Da je zelena scena kod nas dovoljno zrela, vjerojatno bi dosad već imala zastupnike u Saboru', smatra Dalibor Hatić.

Činjenica na kraju jest, kako to podsjećaju i upućeni, da je 'bilo de facto zeleno obojenih zastupnika', no u dresovima drugih stranaka, kao što je i činjenica da stranke moraju okrenuti novi list zelene suradnje. Posla će i za njih, ne samo za udruge i Greenpeace, svakako biti u budućnosti.