Dok HDZ i SDP uoči prijevremenih parlamentarnih izbora grupiraju stranačke blokove, opet se čuju glasovi za zabranu predizbornih koalicija koje se često smatra izigravanjem volje birača 'utrpavanjem' onih kojima građani sami nikada ne bi dali svoj glas. No je li to rješenje ili je poštenije upravo to da građani od početka znaju koji paket biraju? Odgovore na ova pitanja potražili smo u razgovoru s političkim analitičarima Goranom Čularom i Žarkom Puhovskim
Predizborne koalicije trebalo bi zabraniti kako bi svaka stranka pokazala koliko stvarno vrijedi, poručio je Božo Petrov, šef Mosta i potpredsjednik vlade u ostavci, komentirajući ovih dana Narodnu koaliciju predvođenu SDP-om nakon što se u nju uključio i HSS, donedavno jedan od koalicijskih vagona u 'domoljubnoj kompoziciji' prevođenoj HDZ-ovom lokomotivom. 'Ono što se trenutačno događa nije Narodna, nego trgovačka koalicija. To je Mostu neprihvatljivo', kazao je Petrov, a prošle godine uoči izbora privukao je pažnju birača i kod javnog bilježnika ovjerenom izjavom da nakon izbora neće u koaliciju, ni s HDZ-om, ni sa SDP-om, pa završio u postizbornoj koaliciji (s HDZ-om).
Most sada ponovno najavljuje samostalan izlazak na izbore dok HDZ i SDP u svrhu što boljeg rezultata i osvajanja vlasti okupljaju svoje koalicije, a u njima će se opet naći raznoliko društvo. Što o tome misle birači, pokazat će na biralištima. Za početak bi uvijek bilo važno da 'barem znaju s kime stranke neće nakon izbora, govorimo u smislu političkog morala', istaknuo je u razgovoru za tportal politički analitičar Žarko Puhovski i naglasio: 'Pitanje zabrane predizbornih koalicija je drugorazredno pitanje, a meni se od njih puno gore čini ono što o tome stalno govori Most koji ne govori istinu o postizbornim koalicijama'.
Puhovski: Zabrana predizbornih koalicija je drugorazredno pitanje
Premda se protivnici predizbornih koalicija često znaju pozvati na Njemačku kao zemlju čiji izborni sustav zabranjuje predizborne koalicije, i tamo stranke koaliraju odnosno najavljuju s kime će koalirati, ako to bude potrebno, a na izbore izlaze samostalno jer su koalicijske liste zabranjene kako se ne bi kršilo načelo jednakosti političkih stranaka. Doduše, i izborni je prag niži, a različite su, upozoravaju stručnjaci, i neke druge stvari u izbornom zakonodavstvu za čije cjelovite izmjene u Hrvatskoj nedostaje političke volje
Puhovski ne spori to da 'neke stranke ne vrijede ni pola onoga što će dobiti u parlamentu, ali to je prebrojavanje i igra i o tome odlučuju stranačka vodstva. I primjerice u slučaju HSS-a i HNS-a, iako mi se to čini pogrešno, i za razliku od nekih drugih, uvjeren sam da će izgubiti više nego što će dobiti, kao birač imam informaciju s kime će oni. Za razliku od onih koji su na nekom polupismenom dokumentu kod javnog bilježnika zapisali da neće ni s kim, a onda išli u koaliciju koja nije koalicija, nego suradnja', podsjeća Puhovski upozoravajući da je 'riječ o prevari birača'.
Da je biraču ključno imati informacije pomoću kojih može donijeti odluku, ističe i Goran Čular s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, kojemu je, kaže, 'jasno da predizborne koalicije na neki način zamagljuju izborno natjecanje'. Međutim, posve je jasno i zašto su one tu: 'Za to i mali partneri i glavna stranka imaju svoj jasan interes. Vodeća stranka osigurava to da ukupnim brojem po izbornim jedinicama dobije vodeće mjesto ili što veću razliku, što joj donosi mandat, dok su male stranke nesigurne u svoj samostalan nastup.'
Čular: Zabrana predizbornih koalicija bila bi protuustavna
Većina zapadnoeuropskih zemalja, podsjeća Čular, počiva na tome da birači strankama daju glas, a vlast se sastavlja u parlamentu i tu je riječ o djelomičnoj neovisnosti stranaka, no ono što one mogu napraviti tijekom kampanje je da u nekoj mjeri naznače s kime ne žele ići. 'Takav je primjer IDS - oni vrlo jasno kažu da nastupaju samostalno i tko su oni s kojima ne mogu ići, a to je javno obećanje koje ipak veže i preko kojega nije tako lako prijeći', zaključuje Čular, upozoravajući i da bi zabranu predizbornog koaliranja bilo teško izvesti, naime 'bila bi tu riječ o narušavanju Ustavom zajamčene slobode udruživanja političkih stranaka'.
'Riječ je o preradikalnom tipu intervencije', dodaje, ali i ukazuje na to da postoje drugi mehanizmi koji otežavaju ili mogu otežati predizborne koalicije: 'primjerice preferencijalni glas, naime strankama on, iako njegovi efekti zasad još nisu veliki, ipak otežava dogovor oko točnoga broja mandata, a tu je i mogućnost uređivanja financiranja stranaka tako da se daje prednost samostalnom nastupu stranaka. Izborne koalicije, dakle, ne bi bile zabranjene, ali bi njihovi troškovi bili veći'.
