Može li Nicolas Sarkozy, osoba koja je izazivala možda i najviše podjela u modernoj francuskoj politici i kojeg su birači odbacili nakon samo jednog predsjedničkog mandata, uskrsnuti kao iscjelitelj razmrvljene francuske nacije?
Poslije dvije godine provedene u političkoj zavjetrini, nakon poraza od Francoisa Hollandea na predsjedničkim izborima 2012., bivši konzervativni lider najavio je prije nekoliko dana svoj povratak.
Malokoga je to iznenadilo. 'Nije on nikada ni otišao', bila je reakcija mnogih u Francuskoj, koji su ukazivali da nekoliko intervjua što ih je Sarkozy dao u zadnje dvije godine dokazuju da je samo čekao pravi trenutak.
U lipnju 2013., godinu pošto je izgubio izbore, Sarkozy je o svom povratku govorio kao o nečemu što bi trebao napraviti 'ne zato što to želi', nego iz 'dužnosti' spašavanja svoje zemlje iz kandži ekstremne Nacionalne fronte.
Jedini nepoznati faktori bili su kada i gdje. Sarkozyjevi pobočnici sugerirali su da pričeka do 2015. i pojavi se kao spasitelj u stilu generala De Gaullea, koji se 1958. vratio iz mirovine kako bi Francusku izvukao s ruba građanskog rata.
Sarkozy se ipak odlučio za manje spektakularan povratak. Umjesto da izravno najavi kandidaturu za predsjednika države 2017., Sarkozy je objavio da će se natjecati za čelno mjesto Unije za narodni pokret (UMP) u studenome.
A ono je ispražnjeno od svibnja, kada je Jean-Francois Cope podnio ostavku zbog skandala s prekomjernim trošenjem milijuna eura na Sarkozyjevu predsjedničku kampanju 2012. godine. Sarkozy, koji tvrdi da o toj aferi nije znao ništa, zavjetovao se da će prekinuti žestoke frakcijske sukobe u stranci i stvoriti 'novo zajedništvo koje će govoriti za sve Francuze'.
Svi su u Francuskoj sigurni da mu je mjesto stranačkog čelnika samo odskočna daska za Elizejsku palaču. U nedavnom intervjuu u udarnom terminu nacionalne televizije opisao se spasiteljem stranke i države. 'Nikad nisam vidio ovakav očaj, nikad nisam vidio ovakav gnjev, nikad nisam vidio ovakvu besperspektivnost', govorio je s tužnim izrazom lica dok je opisivao naciju u ruševinama nakon dvije godine Hollandeove vlasti.
'Pošto sada možemo birati između ponižavajućeg spektakla Francoisa Hollandea i mogućnosti potpune izolacije s Narodnom frontom', Sarkozy kaže da 'nije imao druge' nego ponuditi alternativu. Priznao je da je zbog svoje nagle naravi činio pogreške u prošlosti, ali ustvrdio da su mu godine 'donijele mudrost'. Kaže da se ne vraća iz osvete, ali Hollandea optužuje da govori 'litaniju laži', a suce koji su prije dva mjeseca naložili da ga se privede na ispitivanje zbog optužbi za nezakonito korištenje službenog položaja da su mu pogazili čast.
Da je pred njima spasitelj, Francuzi nisu baš uvjereni. Širok je konsenzus među oporbom i medijima da se radi o čovjeku koji još nije prebolio gorak poraz. 'Dvije godine čistilišta nisu promijenile ništa. Nicolas Sarkozy želi vlast, svu vlast, i to jedino što je sigurno nakon tog televizijskog intervjua', objavio je Le Monde.
'Sarkozy je kao Napoleon koji se pokušava vratiti s Elbe' i suočen je s mogućim Waterloom suparnika u vlastitoj stranci, objavio je list Sud-Ouest. Jedan od njih je bivši premijer i gradonačelnik Bordeauxa Alain Juppe, po anketama najpopularniji francuski političar koji je već najavio kandidaturu za predsjednika države 2017.
Pošto ankete pokazuju da se dvije trećine Francuza protivi Sarkozyjevu povratku, pred borbenim bivšim predsjednikom teška je misija pridobivanja srca Francuza. To je i sam priznao u razgovoru za Le Journal de Dimanche. 'Upravo je počeo je dug put', rekao je.