Mirko Orlić, profesor na Geofizičkom odjelu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu i geofizičar specijaliziran za cunamije, za tportal je pojasnio u kojem ga je slučaju moguće očekivati.

'Uz magnitude potresa koji su se ovih dana dogodili u jadranskom podmorju (5,5 i manje) ne očekuje se pojava cunamija u Jadranu', kazao je Orlić i dodao da budući da su u jadranskom podmorju moguće i veće magnitude (oko 7, pa i više), tada su cunamiji mogući u Jadranskom moru. Podsjetio je da je prema katalogu jadranskih cunamija, koji je 2012. godine objavila skupina autora, među kojima i on, tijekom petstotinjak godina opaženo 27 cunamija.

'Najveći jadranski cunami dosad bio je onaj koji je 30. srpnja 1627. pogodio poluotok Gargano; visina (tj. vertikalna udaljenost od brijega do dola vala) tada je iznosila oko 10 metara. Značajan je i cunami povezan s velikim dubrovačkim potresom 6. travnja 1667.; visina cunamija u tom slučaju iznosila je oko šest metara', kazao je Orlić.

Kada bi danas-sutra došlo do cunamija uslijed potresa u Jadranu, s koje bi se njegove obale mogao očekivati veći val?

Orlić objašnjava kako se - budući da je hrvatsko obalno more dublje, a obala strmija, dok je talijansko obalno more pliće, a obala blaže nagnuta - može očekivati da bi amplifikacija cunamija prilikom nailaska na talijansku obalu bila veća nego prilikom nailaska na hrvatsku obalu.

'Međutim visina cunamija uz obalu ne ovisi samo o batimetriji, nego i o jačini potresa i mehanizmu njegova nastanka', zaključio je Orlić.