O jučer navršenih tisuću dana ruske agresije na Ukrajinu te ukrajinskim napadima američkim raketama na ruski teritorij u središnjem Dnevniku HTV-a govorio je dr. sc. Gordan Akrap, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tuđman".
Određene zemlje privremeno su zatvorile svoje ambasade. Trebali li očekivati veći ruski napad na Kijev?
'Ne samo na Kijev, nego na brojne druge gradove i energetsku kritičnu infrastrukturu, pogotovo u dubini prostora Ukrajine, jer će na takav način Rusi pokušati isposlovati nekoliko ciljeva. To je da otežaju život stanovništvu u uvjetima hladne zime i da povuku dublje u teritorij Ukrajine brojne sustave za protuzračnu obranu koji su se približili bliže fronti kako bi stvorili uvjete za moguće napadne operacije', rekao je za HRT profesor i geopolitički analitičar Gordan Akrap.
Čini li ispaljivanje američkih i britanskih raketa te dvije države izravnim sudionicima u ratu?
'Ukrajinci su na Rusiju ispalili američke projektile, a danas i britanske. U vojnom smislu to ukazuje da Ukrajinci postaju sposobni "pored svojih Neptun raketa i drugih sustava zaokružiti spektar sredstava za uništenje protivnika na operativnoj i na strateškoj razini", pojasnio je.
vezane vijesti
Na pitanje čini li ispaljivanje raketa te dvije države izravnim sudionicima u ratu, Akrap je naglasio da ih ne čini te dao primjer kupovanja oružja od tada bivšeg Sovjetskog saveza.
'Srbija je mogla reći - Sovjetski savez pomaže Hrvatskoj. Prvo, to ne čini. A s druge strane, Rusija će sasvim sigurno napasti i Ukrajinu, ali će i drugim napadima, diverzijama i sabotažama, čemu svjedočimo već ovu godinu dana, napasti zemlje zapadne demokracije kako bi iskoristila prostor za poticanje političkih promjena', napomenuo je.
O odnosu Trumpa i Putina
Trump će biti ustoličen kao predsjednik SAD-a za otprilike dva mjeseca. Hoće li Putin čekati, pa će vidjeti što učiniti nakon što Trump postane predsjednik i povuče svoje prve poteze?
'Ako uzmemo u obzir najave koje se govore oko mirovnog plana predsjednika Trumpa, da će on pokušati zamrznuti stanje, onda je sasvim sigurno očekivati da će Rusija nastaviti ovo što rade. A to je intenziviranje borbenih aktivnosti, pogotovo na srednjoj i sjevernoj fronti, pokušati okupirati što je moguće veći teritorij Ukrajine kako bi zaokružili svoje ciljeve, dok će Ukrajinci sasvim sigurno pokušati pokrenuti napad na dijelove ciljeva oslobađanja, onih dijelova Ukrajine koji im mogu donijeti stratešku prednost u pregovaračkom procesu', kazao je.
Može li Trump okončati rusko-ukrajinski sukob u jednom danu?
Trump je poručio tijekom predizborne kampanje da će okončati sukob u jedan dan. Međutim, nije rekao kako. Akrap smatra da je to nemoguće.
'Moguće je na jedan jedini način, ali on je isto tako nemoguć. To je da predsjednik Putin odluči da povuče svoje snage i vrati se na situaciju prije tisuću i jednog dana ove druge ruske agresije, znači na poziciju kakva je bila prije', rekao je.
'Ono što se može očekivati, predsjednik Trump je vrlo racionalan i trgovački raspoložen političar, koji kad mu se objasne razlozi zašto je nešto dobro za SAD, a to u svakom slučaju nije poraz Ukrajine i nije pobjeda Rusije, sasvim sigurno će oni koji igraju na kartu da će Trump poduprijeti Rusiju u njenim agresivnim nastojanjima, biti razočarani', dodao je.
O pregovorima Ukrajine i Rusije i kraju rata
Što bi se trebalo dogoditi da počnu ozbiljni pregovori između Ukrajine i Rusije, recimo pod patronatom Trumpa?
'Vrlo plastično ću vam objasniti na našem primjeru Domovinskog rata. Prije 1. svibnja 1995. naša pregovaračka pozicija bila je vrlo loša. Srbi nisu bili zainteresirani ni za kakvu vrstu razgovora oko reintegracije okupiranih područja. 10.8. su Srbi tražili razgovore, upravo zato što su bili svjesni naše snage', objasnio je.
'Potrebna je snažna promjena pozicije na teritoriju Ukrajine, oslobađanje ogromnih područja Ukrajine od strane ukrajinskih oružanih snaga i razvoj sposobnosti Ukrajine koja će biti jasno vidljiva Rusima da će svaki daljnji nastavak ratnih aktivnosti, uz projiciranu financijsku, gospodarsku i društvenu nestabilnost unutar Rusije i jačanje kineskog utjecaja unutar srednje Rusije, morati dovesti do toga da Rusija bude prisiljena sjesti za pregovarački stol. Ali za ozbiljne pregovore, ne ovakve kakve su sada', napomenuo je.
Uključenje Sj. Koreje u sukob
11 tisuća sjevernokorejskih vojnika je došlo i nekoliko tisuća kontejnera s oružjem. Međutim, to je sve ništa u usporedbi s onim što se može očekivati da će Južna Koreja i vrlo vjerojatno Japan pomoći Ukrajini, rekao je Akrap, dodavši da je uvjeren da su južnokorejski obavještajci već u Ukrajini.
'To je jednostavno strateška greška na koju su Rusi presiljeni zbog svojih vlastitih grešaka, gdje sada uvlače i druge koji pomažu Ukrajini da pobijedi u ratu', ustvrdio je.
