Saborska zastupnica GLAS-a Anka Mrak Taritaš ustvrdila je u petak tijekom saborske rasprave o polugodišnjem Izvješću o korištenju europskih fondova za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2021. da je Hrvatska pri dnu po isplaćeni iznosima
'Ako želimo prihvatiti priključak s drugim zemljama EU, ne možemo uvijek po svemu biti među najslabijima', rekla je Anka Mrak Taritaš (Klub Centra i GLAS-a). Smatra kako je izvještaj pisan teško razumljivim birokratskim metajezikom i da se iz njega ne vidi koji su to projekti koje financiramo, kako su poboljšani životi građana, kako su nas približili onima uspješnijim do nas i sl.
Mrak Taritaš navela je i da je postupak dodjele bespovratnih sredstava izrazito kompliciran i dugotrajan te je za mnoge prijavitelje vrlo zahtjevan i često s neizvjesnim ishodom. Stoga, drži, cilj bi trebao biti da proces bude jednostavniji za one koji se prijavljuju te se unaprijed spriječe moguće pogreške. Navevši kako je trenutno isplaćeno 63 posto sredstava iz fondova EU, Branko Grčić (Klub SDP-a) upitao se zašto je za informacijske tehnologije iskorišteno samo 13 posto sredstava te samo 48 posto za istraživanje i razvoj. "To su ključne kvalitativne komponente za budući rast Hrvatske. To svi govore, a u tom segmentu je najmanje iskorišteno", poručio je.
vezane vijesti
Grčić je kazao i da ih zabrinjava stanje s operativnim programima jer još nemamo naznaka da će ih potvrditi Europska komisija. To je problem jer se ne mogu početi ugovarati projekti iz nove financijske perspektive dok se operativni programi ne potvrde i dok se ne potpiše partnerski sporazum, dodao je.
Govoreći o načinima dodjele sredstava iz EU fondova Ivana Kekin (Klub zeleno-lijevog bloka) upozorila je na problem kod trajno otvorenih natječaja tzv. najbrži prst, koji je i najčešći.
'Natječaj se otvori, prijave se skupljaju, ali se ne evaluiraju. Nego se doslovno traži zadovoljenje minimuma bodovnog praga te se slaže rang lista na temelju brzine prijave. Natječaj se zatvara kada se sva sredstva dodijele što obično bude unutar prve polovine prve minute od otvaranja natječaja. To je brže nego što su otišle karte za koncert Bruce Springsteena na novoj europskoj turneji', kaže Kekin.
Da problem 'najbržeg prsta' nije riješen upozorila je i Marija Selak Raspudić (Klub Mosta) upitala je zašto se i nakon toliko godina raspravlja o radu na novoj metodologiji, a još uvijek nemamo jasno naznačene kriterije i smjernice koje će omogućiti da se evaluiraju svi dospjeli projekti te se izbjegnu potencijalne manipulacije s najbržim prstom. Upozorivši na različite malverzacije oko korištenja sredstava europskih fondova, upitala je koliko je ljudi u našoj zemlji 'osuđeno za subvencijske prevare' te postoji li itko tko kazneno odgovara za takve propuste koje rezultiraju korekcijama.
Selak Raspudić rekla je i kako u izvješću ne vidi opravdanost toga da nemamo konkretno navedene primjere osobe, tvrtke i sve one koji su odgovorni za prevare u korištenju sredstava EU fondova.
Za razliku od oporbe Marko Pavić (Klub HDZ-a) istaknuo je da su europski fondovi učinili Hrvatsku boljim mjestom za život, ojačali naše institucije, podigli standard života, a ulazak u eurozonu će biti dodatni zamašnjak jače integracije. Naveo je da je sredstvima iz EU fondova poboljšana kvaliteta života jer su njima npr. izgrađeno 500 vrtića, uređeni objedinjeni hitni prijemi te kupljena mnoga oprema za bolnice, nikad veća ulaganja u otoke, ulaganja u potpomognuta područja, projekt Slavonija, Baranja i Srijem a "trajni spomenik ove omotnice bit će Pelješki most".
