Govoreći o broju umirovljenika krajem 2014., Vuković je iznio i poražavajuće omjere umirovljenika prema radno sposobnom stanovništvu.

'Dakle 1.223.000 umirovljenika i 1.397.000 osiguranika daje nam omjer 1:1,14, daleko od onoga što bismo svi skupa voljeli i željeli i kako bi trebalo biti da nam daje pristojne mirovine, dostojne za život. Možda je kao trend poboljšanja dobro reći da je na kraju 2015. taj omjer nešto bolji, 1:1,16', kazao je Vuković.

'Udio mirovinskih izdataka u BDP-u je porastao s 11,09 na 11,19 u 2014., ali više zahvaljujući kretanju BDP-a, nego samom rastu mirovinskih troškova. Mirovina u 2014., dakle novih umirovljenika u 2014., bilo je za pet posto više nego u 2013. ili 51.500, što je porast od pet posto. U 2015., godini koja je iza nas, opet je bilo pet posto manje. Dakle ipak je u 2015. manje novih umirovljenika', kazao je Vuković.

HDZ-ov Ivan Šuker osvrnuo se na trošak HZMO-a i prihod od mirovinskog doprinosa.

'Već godinama kontinuirano imamo minus od 17 milijardi kuna. Ovdje ste napomenuli da su skoro tri milijarde praktički povučene iz drugog stupa. I to se tretira ove godine kao prihod, međutim treba reći da je to budući trošak Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje koje neće imati prihod. Dakle mi smo uzeli, da bismo prikazali ljepše javne financije, nešto što će u budućnosti biti velik trošak. I kada govorimo općenito o I. i II. stupu, onda mislim da su to povezane stvari i to treba jasno reći', kazao je Šuker.

Na omjer umirovljenika i zaposlenih osvrnula se u raspravi u ime HDZ-a Nada Murganić. 'Nepovoljan omjer korisnika mirovine i zaposlenika koji svojim doprinosom pune mirovinski fond zaista je uznemirujući. Mirovine su male, a 320.000 je onih koje iznose manje od 1500 kuna i ne možemo očekivati da budu veće zbog spomenutog omjera. Umirovljenici su upravo ona populacija koja je u riziku od siromaštva, njih ukupno gotovo 19 posto. Često se smatra da je to populacija kojoj malo treba, međutim ovako visoka dob naših umirovljenika često je praćena zdravstvenim problemima, a i drugim socijalnim i ekonomskim poteškoćama te male mirovine sigurno ne mogu zadovoljiti sve njihove životne potrebe', kazala je Murganić, dodavši da razloge za takav omjer treba tražiti i u stopi nezaposlenosti, negativnom prirastu, ali i odlasku mladih iz Hrvatske.

O toj temi progovorio je i bivši SDP-ov ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić. 'Negativan trend odnosa zaposlenih i umirovljenika traje još od početka 90-ih. Napominjem da smo tada u Hrvatskoj imali skoro dva milijuna zaposlenih i negdje oko 500 tisuća umirovljenika, a omjer je bio negdje skoro 1:4. Taj omjer je omjer koji bi svaki ministar nadležan za ovo područje, ali i svaki direktor mirovinskog osiguranja, odmah potpisao. I nakon toga se krenulo s privatizacijom, krenulo se s tjeranjem ljudi u prijevremenu mirovinu jer su se na takav način poduzeća oslobađala radnika. Taj trend porasta broja umirovljenika rastao je otprilike do 2000. Dakle tada imamo taj bum koji je doveo do toga da mirovinski sustav bude ovakav kakav jest, nestabilan, s obzirom na odnos broja umirovljenika i radno sposobnog stanovništva', rekao je Mrsić

Dotaknuo se i invalidskih mirovina. 'Hrvatska je imala dug niz godina najveći udio invalidskih mirovina u odnosu na EU, što je i rezultiralo aferama koje su bile i u medijima, a svi znamo za aferu Rubala i sve ono što se događalo u mirovinskom sustavu. Imali smo dugo godina najveći broj invalidskih mirovina godišnje gledajući prosjek EU-a', rekao je Mrsić.

Replicirao mu je šef HSU-u Silvano Hrelja.

'Slažem se da je jedna od najtežih afera u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje bila afera Rubala. Međutim šteta u toj aferi nije toliko velika kolika je trauma i šteta koja je nastala 1999., kada je 80 tisuća zaposlenih s izmijenjenom radnom sposobnošću, koji su primali naknadu na mirovinskom, na Zavodu za mirovinsko osiguranje prevedeno u invalidske mirovine. Dakle takav udarac od 80 tisuća invalidskih mirovina ne može lako preživjeti nijedna ekonomija na svijetu. Prema tome, to je ono što plaćamo danas i što ćemo plaćati sutra zbog neodgovarajuće brige društva za ljude kojima je izmijenjena radna sposobnost', kazao je Hrelja.

Reagirao je i predsjedajući Željko Reiner. 'Lijepo vas sve molim, držimo se teme. Tema je poslovanje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za 2014., ne 2009., 1883., 2005. Hajdemo se držati teme', poručio je Reiner.

Na pitanje duga prema HVO-u podsjetio je u svojoj raspravi BUZ-ov Milivoj Špika. 'Zanimljivo pitanje na koje nismo dobili odgovor je pitanje isplate duga HVO-u, odnosno ljudima koji prema obračunatim evidentiranim podacima u bazama HZMO-a imaju pravo na isplatu razlike svote mirovine temeljem ugovora koji je obuhvatio 4100 korisnika pripadnika Hrvatskog vijeća obrane, kojima će se po tome mirovina isplatiti pod jednakim uvjetima, odnosno istovremeno kad se za to osiguraju sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske. Recite nam, ako znate podatak, koliki sada taj dug jest i zašto nije plaćen. Jer ovaj postupak HZMO-a je prvenstveno nekorektan prema hrvatskim braniteljima, a svakako i neprofesionalan i netransparentan prema Hrvatskom saboru, ali i cijeloj Hrvatskoj', rekao je Špika.

Replicirao mu je HDZ-ov Željko Glasnović. 'Samo bih spomenuo da se isplaćuju mirovine partizanskim borcima, oko 40 tisuća njih, i o tome nema dvojbi u hrvatskom javnom prostoru, a HVO se spominje u nekom negativnom kontekstu. Ti ljudi nemaju prava kakva imaju hrvatski branitelji, npr. slanje svoje djece na fakultet u Mostar. To se mora riješiti i to je obaveza hrvatske države i Hrvatskog sabora', rekao je Glasnović.