Prijedlog novog zakona, prema pisanju Večernjeg lista, donosi tri novosti. Prva je ta da poslodavci neće morati dvije godine plaćati doprinos za zdravstveno osiguranje ako zaposle mlade bez radnog iskustva ili dugotrajno nezaposlene s burze. Upravo na tu stiglo je najviše zamjerki - od Ministarstva financija koje smatra da je to preskupo s obzirom na to da je poslodavcima koje zaposle radnike bez mirovinskog staža već sada oprošteno plaćanje doprinosa (osim mirovinskog) na godinu dana, ali i od sindikata koji traže da se Mrsićeva ideja primijeni samo na one s ugovorima na neodređeno.

No iako su na tu novost zamjerke došle i od drugog ministarstva i sindikata, najviše je bure u javnosti izazvala najava 'stručnog usavršavanja bez zasnivanja radnog odnosa'. Naime, prema ideji Ministarstva rada i mirovinskog sustava svi poslodavci, bilo država, javni sektor ili privatnici, dobili bi pravo da s mladim ljudima zaključuju ugovor o stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa. Takvo stručno usavršavanje za obrtnička zanimanja trajalo bi dvije godine, a za mlade s visokom stručnom spremom godinu dana. Mladi u tom razdoblju ne bi dobivali plaću, a poslodavac bi za njih plaćao samo mirovinski doprinos. Iako je u nacrtu prijedloga zakona spomenuta mogućnost da država tim mladim ljudima plati naknadu od 1.600 kuna, u prijedlogu zakona nigdje ne stoji da bi taj novac bio isplaćen svakome tko pristane na ovakvo stručno usavršavanje.

Ovakvu ideju poslodavci su dočekali objeručke, no sindikati na to ne gledaju s oduševljenjem. 'Bojimo se da se time legalizira rad bez plaće', kazala je za Večernji list Ana Miličević-Pezelj iz SSSH.

Kod sindikata, ali i dijela javnosti postoji bojazan da će poslodavci u velikom broju zloporabiti ovu ideju, uslijed velike nezaposlenosti i krize, te da će nakon godinu ili dvije usavršavanja mladim ljudima jednostavno 'pokazati gdje su vrata'. Postavlja se i pitanje tko će jamčiti da će se mladi ljudi usavršavati i stjecati radno iskustvo upravo u svom zanimanju.

'Nije jasno određeno što bi bio ishod učenja ili obaveza poslodavca prema tom ugovoru. Dakle, može se dogoditi da ti 'volonteri' slažu robu na police, kuhaju kave ili obavljaju druge periferne poslove', kazao je za Večernji list sociolog Teo Matković

Iako je izmjene zakona resorni ministar Mrsić najavio već prije koji tjedan, mediji su tek danas objavili detalje nacrta zakona, a upravo su ovi vezani uz zapošljavanje mladih natjerali građane da se i putem Twittera obrate Vladi.

'Možemo li se složiti da rastu stope nezaposlenosti mladih osoba treba stati na kraj? Da treba poticati na zapošljavanje nezaposlenih osoba bez radnog iskustva u zvanjima za koja su se obrazovale? Da treba proširiti krug osoba koje mogu koristiti mjeru stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, koja je pokazala dobre rezultate? Naime, tijekom 2010., ugovor o stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa, sklopilo je 448 nezaposlenih osoba, a tijekom 2011., takve ugovore sklopilo 4.760 mladih nezaposlenih osoba. Veliki interes za ovaj oblik radne aktivnosti iskazuju i poslodavci i nezaposlene osobe te stoga prijedlog zakona otvara mogućnost da ovaj oblik rada koriste i one osobe koje to do sada nisu mogle koristiti, jer su ga mogle koristiti samo nezaposlene osobe kojima je uvjet obavljanja poslova u zanimanju bio uvjetovan stručnim ispitom ili radnim iskustvom. Kao i uvijek radi se o nacrtu prijedloga koji tek treba biti predstavljen ministrima, različitim radnim skupinama, Gospodarsko socijalnom vijeću', odgovorila je Vlada na niz upita na svojem Twitteru.

Da prijedlog zakona dođe u saborske klupe, pričekat će i Hrvatski laburisti, no najave i 'probni baloni' za predsjednika te stranke Dragutina Lesara ne zvuče obećavajuće.

'To je prvi korak k robovlasničkom društvu. Nadam se samo da će ministar u prijedlog zakona uvrstiti obavezu da poslodavci mladima daju litru vode i koricu kruha. Ovaj zakon slobodno možemo nazvati litra vode i korica kruha', kratko je za tportal prokomentirao Lesar