Reagirajući na članak tportala, Mrsić podsjeća da su mjere aktivne politike zapošljavanja proširene na privatni sektor 2012. godine kada je Hrvatska imala velik broj nezaposlenih, posebno nezaposlenih mladih - početkom 2013. godine u evidenciji HZZ-a je bilo gotovo 400.000 nezaposlenih osoba. Do tada je mjera bila ograničena samo na javni sektor, koji je imao zabranu zapošljavanja. Već tada su, navodi Mrsić, sindikati bili vrlo neskloni proširivanju ove mjere na privatni sektor.

'Unapređenjem i proširenjem obuhvata postignut je značajan napredak u zapošljavanju mladih. Stopa nezaposlenosti mladih spuštena je sa 50-tak posto na ispod 40 posto. Cilj nije bio ne samo omogućiti mladima ulazak na tržište rada uz pomoć mjere stručnog osposobljavanja, već poduzeti sve što je moguće kako bi im se osigurala stabilnost radnog odnosa. Tako je u 2015. zaposleno preko 80.000 mladih od čega preko 40.000 na neodređeno vrijeme. Jednu od najpopularnijih mjera 'Stručno osposobljavanje' koristilo je u zadnje tri godine 77.123 mladih, a preko 60 posto sudionika ove mjere zaposlilo se u roku od 12 mjeseci od izlaska iz mjere', poručio je Mrsić.

'Upozoravali smo da će se mjere obustaviti'

Dodaje da se udio dugotrajne nezaposlenosti među mladima bitno smanjio u razdoblju 2012. -2015., gdje je RH jedna od šest zemalja sa značajnim smanjivanjem ovog pokazatelja – te se udaljuje od začelja. Nadalje, na ustanovljeni problem rasta učestalosti rada na određeno kod mladih, u 2015. godini je odgovoreno oslobađanjem od plaćanja doprinosa na plaću za mlade zaposlene na neodređeno, što je izrazito popularna mjera koju je do sada koristilo preko 40.000 mladih te je već dovela do promjene u obrascima zapošljavanja mladih s obzirom na tip ugovora. Sve su to podaci koji jasno govore o učinkovitosti i svrsishodnosti primijenjenih mjera.

'Upozoravali smo sada tehničku Vladu RH i Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava u vrijeme donošenja proračuna da neće biti dovoljno sredstava i da će se mjere obustaviti. Tada nas se uvjeravalo da će obuhvat mjera biti isti kao i u 2015., a da će se manjak sredstava nadoknaditi sredstvima EU. Upozoravali smo da to neće biti moguće iz razloga što su kriteriji za financiranje ovih mjera preko Europskog socijalnog fonda puno uži nego kriteriji za financiranje kroz državni proračun', podsjeća Mrsić.

Primjerice, nastavlja, stručno osposobljavanje ako ste stariji od 29 godina ili ako imate staža, ali ne u struci za koju ste se školovali neće biti financirano kroz ESF. Za neke kategorije nezaposlenih umjesto pristupa mjerama odmah po prijavi na Zavod za zapošljavanjem, mjere će moći koristiti tek nakon 6 ili 12 mjeseci nezaposlenosti. Bilo je jasno da predviđena financijska sredstva neće biti dovoljna i da će iz toga razloga mnogim nezaposlenima uskratiti jedinu šansu da se zaposlenje.

Alibi za ukidanje mjera

'Ukidanje mjera zbog nedostatka sredstava pokušava se zamaskirati rezultatima evaluacije mjera. Umjesto da se rezultati evaluacije koriste za unapređenje mjera koje su već dijelom i učinjene u 2014 i 2015 godini, na žalost se koriste kao alibi za ukidanje. Treba napomenuti da se evaluacija odnosi na period 2010. – 2012. kada je mjera bila na početku uz zabranu zapošljavanja u javnom sektoru i kada nije bila proširena na privatni sektor. U objašnjenju zašto se ukidaju mjere netočno se informira javnost da stručno osposobljavanje košta 180,000.00 HRK po osobi. Godina dana stručnog osposobljavanja košta oko 57,000.00 HRK i dio se ponovno kroz doprinose vraća u proračun. Za neka zanimanja potrebno je naukovanje od tri godine i odatle iznos od 180,000.00 HRK. Napominjem da se radi o vrlo malom broju zanimanja, dok za sve ostale se financira godina dana osposobljavanja', ističe Mrsić.

Zaključno, Mrsić iznosi uvjerenje da mjere treba nastaviti i to u obimu koje diktira broj nezaposlenih mladih i tržište rada.

'Mladi sigurno zaslužuju više od naknade koju sada primaju i umjesto ukidanja mjere trebalo je razmišljati kako povećati taj iznos koristeći sredstva ESF. Ovu mjeru vidim kao, do sada najbolje prijelazno rješenje za pomoć mladima u osiguranju radnog mjesta. U međuvremenu bi svi zajedno trebali aktivno raditi na tome da se mladi, nakon završenog obrazovanja redovno zaposle, bez korištenja mjere, i to na kvalitetnim radnim mjestima. Stručno osposobljavanje treba uključiti u obrazovni proces i u srednjoškolskom i visokoškolskom obrazovanju. Tek kada se to dogodi, tek tada ova mjera neće biti potrebna', poručio je Mrsić.