QR kodovi ipak nisu toliko sranje. Tako je barem zaključila ekipa iz Adweeka koja je nekidan donijela priču o naizgled običnoj čaši koja krije matricu crno-bijelih kvadrata, poznatiju kao QR (Quick Response) kod. Naime, njujorška podružnica agencije BBDO pobrinula se za to da se u nekim barovima i restoranima božanstveni Guinness toči u tim magičnim čašama.

Nakon što klijenti uliju to tamno pivo, otkriva im se print koji potom mogu skenirati pametnim telefonom te brzo i jednostavno 'tvitati' o pivu, ažurirati Facebook status, čekirati se preko Foursquarea, preuzeti promotivne kupone i 'ekskluzivan' sadržaj te, naravno, pozvati prijatelje da im se pridruže. Što reći? Blago nama na tehnologiji. Ili, blago nama na tehnologiji koju malo tko koristi. Naime, nakon što je prije nekoliko godina u oglašivački svijet ušla sintagma 'QR kod', marketingaši su zadovoljno trljali ruke zbog silnih mogućnosti koje im nudi. Za početak, kodove je moguće utisnuti na bilo kakav predmet, a jednostavnim skeniranje korisnik može doći do čuda informacija od određenom proizvodu, usluzi ili samoj kampanji.

Bilo je potrebno samo privući njegovu pozornost, natjerati ga da preuzme aplikaciju za 'čitanje' kodova i stvari su se trebale rolati same od sebe. Međutim, posljednja američka istraživanja govore kako su potrošači ostali mrtvi hladni na crno-bijele kockice, jer se pokazalo da tek šest posto Amerikanaca (a Amerika je po brzini i želji za usvajanjem novih tehnologija odmah iza Japana) koji posjeduju pametni telefon skenira QR kodove. Objašnjenje je vrlo jednostavno: potrošače jednostavno ne zanima što oglašivači imaju za reći.

Upravo zbog tog 'slow responsea', stručna publika podijelila se na one koji predviđaju smrt te nove tehnologije (barem kad je oglašavanju riječ) i one koji vjeruju da i QR-u, kao i svemu u životu, treba dati malo vremena. Istina je negdje između. Da, treba dati vremena, ali i da, iza šifriranog koda treba stajati nešto od čega će potrošači imati konkretne koristi. Jedan od hvaljenih primjera dobre primjene tehnologije je korejska 3D verzija QR koda. Kako bi povećala prodaju u vrijeme ručka kompanija Emart je na nekoliko lokacija u Seulu postavila trodimenzionalne displeje koje sjena, kada je sunce u zenitu, pretvara u kodove. Potrošači ih mogu skenirati, pregledati ponudu supermarketa i naručiti proizvode na kućnu adresu. Projekt je navodno zaslužan za povećanje prodaje od 25 posto, ali i za dobar PR Emartu koji je novu tehnologiju primjenio na inovativan i kreativan način.

Njihov nemili konkurent, Tesco također je profitirao od upotrebe QR kodova te posve zasluženo osvojio i nagradu na prestižnom canneskom natjecanju u kreativnosti. Oni su na nekoliko metro lokacija postavili virtualne police s proizvodima čije kodove potrošači skeniraju, kupuju uz pomoć mobitela i potom ih nalaze na kućnoj adresi. Sjajno za one kojima se ne da petljati s parkingom i tonom vrećica, zar ne?

I Hrvati imaju svog konja za trku. Agencija Bruketa&Žinić je za Hrvatsku poštu, povodom njihove dvadesete godišnjice, lansirala QR poštanske markice. Za razliku od španjolskih koje su prve takvog tipa u svijetu, domaća verzija ne vodi korisnika do stranica turističke zajednice već, kako stoji na službenim stranicama agencije, "ona povezuje s mobilnom web stranicom qrmarka.posta.hr, koja omogućuje da upisom jedinstvenog koda s marke, odmah dobijete potvrdu o prispijeću svoje pošiljke, kao i dodatne podatke o njezinu putovanju. Možete dodavati svoje tekstove i slike, razne obavijesti o odredištu marke i slična web 2.0 čuda". Pogledajte video