Varaždinski sud je, po obrazloženju Vrhovnog suda, pravilno ustvrdio da se radi o kaznenom djelu ubojstva po njemačkom zakonu, neovisno o pravnoj kvalifikaciji takvog djela po domaćem Kaznenom zakonu, te da treba primijeniti odredbu Zakona o pravosudnoj suradnji s EU, koja propisuje da se za 32 popisana kažnjiva djela ne ispituje dvostruka kažnjivost.

Takvo rezoniranje potpuno je u skladu s više puta izraženim pravnim shvaćanjem Vrhovnog suda, stoji u odluci tog najvišeg pravosudnog tijela, koje je ponovilo da kada je riječ o europskom uhidbenom nalogu izdanom radi kaznenog progona za neko od kaznenih djela s popisa nije potrebna provjera dvostruke kažnjivosti u državi izvršenja europskog uhidbenog naloga.

U takvom slučaju domaći sud prihvaća pravnu oznaku koju je određenom kaznenom djelu dalo tijelo države izdavanja, u čemu i jest značaj uklanjanja obveze provjeravanja obostrane kažnjivosti, zaključio je Vrhovni sud.

Na odluku Varaždinskog suda zbog povrede zakona i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja žalili su se i državni odvjetnik i Mustač, a u svojim međusobno isprepletenim žalbama pobijali su ispravnost zaključka prvostupanjskog suda da se za kaznena djela iz popisa ne provjerava dvostruka kažnjivost, pa tako ni je li po hrvatskom pravu nastupila zastara kaznenog progona.

Prema Zakonu o pravosudnoj suradnji, po pravomoćnosti rješenja o predaji sud treba bez odgode naložiti predaju tražene osobe.

Rješenje o predaji izvršava MUP, koji s nadležnim tijelima države tražiteljice dogovora način, vrijeme i mjesto predaje. Predaja mora biti izvršena bez odgode, a najkasnije u roku od deset dana po pravomoćnosti rješenja o predaji.

Mustačeva odvjetnica Lidija Horvat najavila je da će od Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu tražiti privremenu mjeru odgode predaje, što prema njenom tumačenju može odgoditi predaju njezina branjenika. Smatra da se radi o nezakonitoj predaji i "političkom izručenju", zapitavši se: "Ako se na Mustača ne primjenjuje domaće zakonodavstvo zašto se onda nalazimo na hrvatskom sudu".

Bivšeg jugoslavenskog obavještajca Njemačka traži zbog pomaganja i poticanja na ubojstvo hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića 1983. kraj Muenchena, dok je njegov suosumnjičenik i bivši šef jugoslavenske i hrvatske tajne službe Josip Perković predan Njemačkoj 24. siječnja.

Za razliku od Perkovića, čije je izručenje odobrio zagrebački Županijski sud i što je kasnije potvrdio Vrhovni sud, velikogorički sud, koji je prvi odlučivao o Mustaču, u siječnju je zbog zastare odbio njegovo izručenje.

No, Vrhovni sud je početkom ožujka prihvatio žalbu obitelji Đureković i ukinuo rješenje Županijskog suda u Velikoj Gorici, a zatim je odlučio da će o njegovu izručenju odlučivati Županijski sud u Varaždinu, koji je krajem ožujka odobrio izručenje.