Prema anketi, 51-godišnji Micotakis je pobijedio na izborima s 40 posto glasova ispred svog glavnog protivnika Ciprasa koji je dobio tek 28,5 posto glasova. Rezultati anketa pokazuju da se dogodio predviđeni povratak tradicionalnih stranaka na vlast u Grčku nakon četiri godine vlasti ljevičarskog premijera, kritiziranog da je izdao svoje birače nastavkom mjera štednje.

Ako se ostvare te prognoze, Micotakis bi mogao osvojiti natpolovičnu većinu od između 155 i 167 mjesta u 300-članom parlamentu.

Cipras je izbore sazvao četiri mjeseca prije isteka mandata pošto je oporbena konzervativna stranka Nova demokracija na izborima za Europski parlament u svibnju pobijedila njegovu ljevičarsku Sirizu s prednošću od 9,5 posto. Cipras se na izborima natjecao za treći mandat, iako je njegov prvi mandat premijera trajao od siječnja do rujna 2015., kada su sazvani prijevremeni izbori tijekom nemira izazvanih grčkom financijskom krizom.

Treći i konačni rok za isplatu grčkog duga istekao je u kolovozu prošle godine, no godine štednje zbog zahtjeva kreditora razljutile su naciju koja sada želi novog čelnika.

Stroge mjere štednje nametnute trima međunarodnim programima spašavanja između 2010. i lanjskog kolovoza, od kojih je većina provedena tijekom Ciprasova mandata od 2015., bile su jako nepopularne i izazivale su česte prosvjede i štrajkove.

Sporazum o imenu Sjeverne Makedonije, kojeg većina Grka ne podržava a čiji je jedan od kreatora bio Cipras, doprinio je padu njegove popularnosti, unatoč tome što je zbog rješavanja dugogodišnjeg spora s Makedonijom zajedno s makedonskim premijerom Zoranom Zaevim nominiran za Nobelovu nagradu za mir.

U požaru koji je prošle godine poharao grčka sela uz obalu poginulo je stotinu ljudi. Micotakis je brzo došao na mjesto krize, pomažući u spašavanju preživjelih, dok se Cipras nije pojavljivao u javnosti nekoliko dana.

Iako je Grčka uspjela potaknuti gospodarski rast, njezina nezaposlenost, koja iznosi 18 posto, najviša je u eurozoni.