12.20 Josip Borić (HDZ) inzistirao je na činjenici da je Rohatinskog Ivica Račan pozvao u HNB. 'Ideja je nastala odmah nakon parlamentarnih izbora u siječnju 2000. godine.'

12.10 Na pitanje jesu li Tomislav Karamarko i Milan Kujundžić bili u skupini koja ga je nagovarala na ulazak u politiku, Rohatinski je rekao: 'Da.'

11.42 Nikola Grmoja podsjetio ga je na njegovu inicijativu da HNB pusti 6,5 milijardi kuna bankama, kojima bi one kreditirale domaće gospodarstvenike, a koja je stopirana 2011.

'Obično neki misle da je centralna banka svijet za sebe, da je njena funkcija isključivo stabilnost tečaja. To nema veze sa stvarnošću. Monetarna politika je snažna poluga ekonomske politike. U tom smislu niz godina u kontaktima HNB-a i hrvatskih vlada bili su iznošeni stavovi o potrebi koordiniranog djelovanja. HNB je trebao emitirati novac ili osloboditi dio imobiliziranog novca. Stvar je vlasti, poslodavaca i banaka da se dogovore gdje će se novac usmjeriti. To je nekoliko puta urađeno, a zadnji pokušaj je bio 2012. godine. Godine 2011. bio je jedan takav pokušaj i to za iznos od deset milijardi kuna. Poslodavci i banke su u tome našli svoj interes, bili su u intenzivnim kontaktima s Vladom i onda iz nekog razloga, koji ja ne znam, Vlada se distancirala od svega. Na jednom sastanku su bila tri državna tajnika, nakon toga premijer izlazi s izjavom da je to igra guvernera zbog njegovih navodno političkih ambicija. Vrši pritisak na poslodavce da odustanu', prepričava.

Na pitanje koji su to državni tajnici bili, Rohatinski nije želio odgovoriti jer na sastanku nisu bili kao predstavnici Vlade nego kao 'slobodni strijelci', no da su neki bili pozvani da svjedoče na povjerenstvu. Priznao je da je na sastanku bio Zdravko Marić.

Grmoja je kazao da je u to vrijeme predsjednica Vlade bila Jadranka Kosor i da su državni tajnici radili bez suglasnosti premijerke te da su pogodovali koncernu Agrokor kojem su odgovarale ove mjere.

Rohatinski je kazao kako nije moguće da su državni tajnici djelovali na svoju ruku. 'Premijerka je za to znala. Dan nakon tih događaja me pozvala kod sebe i razgovarali smo o tome. Bitno je da se ideja o zajedničkom poslovnom poduhvatu nije ostvarila. Todorić je 2012. od agencije za istraživanje javnog mnijenja tražio da ocijeni moj potencijalni politički rejting. Jedna od agencija je to napravila na svoju ruku', kazao je. Spomenuo je sastanke na kojima su bili Tomislav Karamarko i Milan Kujundžić.

Rohatinski je kazao da je ideja da bi se mogao upustiti u politiku stigla ranije i da nije imala veze s Todorićem. Nakon što je odbio ući u politiku, počele su se, kaže, zbivati čudne stvari.

'Jedan medij je objavio priču o poduzeću moje supruge. Zaključak ja neću izvoditi, izvedite ga sami', kazao je. Grmoja je zaključio da je riječ o osveti Ivice Todorića i kružoka oko njega, u kojem su Tomislav Karamarko i Milan Kujundžić.

Implicirao je da su obojica bili predsjednički kandidati na izborima u HDZ-u te da su obojica bili Todorićevi kandidati.

11.33 Josip Borić (HDZ) pitao ga je o okolnostima odlaska iz Agrokora 2000. godine. 'Moja komunikacija je bila ona s premijerom Račanom i ministrom financija Crkvencem. Je li bilo komunikacije između njih i Todorića, ja ne znam.'

Krajem 2000. bilo je prvo veće zaduženje Agrokora na vanjskom tržištu. Borić je pitao Rohatinskog je li znao išta o tome. 'Nije bilo nikakvih kontakata, a što se tiče razdoblja otkada sam postao guverner, upravo je bila moja intencija da se HNB ne upliće u zaduživanje države, a pogotovo ne u zaduživanje bilo koga drugog', kazao je.

Je li mogao kao savjetnik predsjednika Uprave Agrokora reći da nije dobro da se zadužuju toliko na ruskom tržištu? 'Ocjena HNB-a je bila da je stupanj zaduživanja u Hrvatskoj previsok. Nije bilo nikakvih savjeta u tom smislu između mene i Ivice Todorića. Bitna stvar je bilo pitanje može li HNB svojim mjerama izravno ograničiti vanjsko zaduživanje subjekata iz Hrvatske. Godine 2008. smo u ladici imali jednu takvu mjeru. Ono što je bitno - na jednom od sastanaka u Europskoj središnjoj banci spomenuo sam da imamo takvu mjeru, zlu ne trebalo. To je bilo u vrijeme pregovora o ulasku u EU. Jedno od otvorenih pitanja je bila sloboda kretanja kapitala i takva mjera je izravno u suprotnosti s tim poglavljem. Mogli smo to napraviti, no odgodili bismo ulazak Hrvatske u EU', otkrio je Rohatinski.

Između 2012. i 2015. o postupanju Hanfe prema Agrokoru Rohatinski je kazao da nije samo riječ o tome da nije bio zadužen za to, nego takve informacije po koncernu nisu ni cirkulirale.

Borić ga je pitao je li savjetovao Todoriću da kupi Mercator i uđe u takvu investiciju. Rohatinski je kazao da Todorić nije tražio njegovo mišljenje o tome, ali da mu je u jednom razgovoru rekao da to nije dobar potez.

Na pitanje je li bio član ikoje stranke, kazao je da je bio član Saveza komunista.

11.22 Milijan Brkić (HDZ) pitao je je li u periodu od 2011. do 2012. došlo do ekspanzije mjenica u koncernu Agrokor. 'U vrijeme dok sam ja bio guverner operacije s mjenicama nisu bile u velikim iznosima. Problemi su nastupili kasnije, a nije na meni da sudim iz kojih razloga, prema tome do 2012. mjenice nisu bile problem koji bi zahtijevao izravno uključivanje u razrješavanje tog problema od strane HNB-a.'

11.17 Stjepan Čuraj (HNS) pitao je o financijskom zakonodavstvu za koje je Rohatinski kazao da je bilo manjkavo i nedorečeno.

11.02 Na Marasovo pitanje je li politika HNB-a išla na ruku uvoznicima, među kojima je Todorić bio jedan od većih, Rohatinski je kazao: 'Moje je duboko uvjerenje da je u visoko euriziranom sustavu, kao što je ovaj u Hrvatskoj, gdje je 70 posto depozita u eurima ili vezano uz eure, stabilnost tečaja bitan preduvjet da se sustav ne raspadne... HNB nije imao ovlasti izravne zabrane bilo čega, pa ni zaduživanja, ali je svojim mjerama destimulirao takvo zaduživanje. U tome  smo sa svim Vladama RH imali oprečan stav... Bio je privid da je dobro zaduživati se i bilo je dobro sve do financijske krize, dok se slavina nije zatvorila', pojasnio je.

10.52 Gordan Maras (SDP) pitao je gdje je radio od 90-e. 'Od 1990. sam bio djelatnik Ekonomskog instituta. Od 1994. sam honorarno radio u PBZ-u. Od 1998. sam bio stalni djelatnik PBZ-a', prisjetio se. Dodao je da je u sektoru za makroekonomiju u Agrokoru bio one man band, 2012. je bio savjetnik predsjednika Uprave Agrokora, a nije bio u sektoru. Na pitanje je li 2012., kada se vratio u Agrokor, upoznao Zdravka Marića kazao je da je o njemu znao informacije jedino iz hodnika, kuloarske priče.

Na pitanje je li Marić bio uključen u dogovore Agrokora i Sberbanke, kazao je da to ne može znati, ali da pretpostavlja da jest. Na pitanje je li Marić mogao biti upoznat s načinom na koji se financirao Agrokor, Rohatinski je rekao: 'Moj je dojam da su poslovi računovodstva bili na neki način izdvojeni od drugih poslova.'

'Način funkcioniranja koncerna je bio takav da nitko ne treba znati ono što mu nije neophodno za obavljanje posla. Moje spoznaje o Mariću su kuloarske. On je bio zadužen za trgovanje na tržištu kapitala', kazao je.

10.45 Miljenić je pitao Rohatinskog smatra li da je etično otići na javnu funkciju kada zna da ima 'sigurnu mrežu' i da se može vratiti u tvrtku iz koje je otišao, a to je Agrokor. 'Što prosječan građanin može vidjeti i zaključiti? Da je jedna tvrtka veća od države, da zapošljava i vraća guvernera i da se kupuje tvrtka za kunu?, kazao je Miljenić.

Rohatinski je na to kazao da se nije nikada rukovodio percepcijama, da se nastojao rukovoditi činjenicama i svojim stavovima.

10.40 Orsat Miljenić (SDP) pitao ga je je li teoretski bilo moguće postupanje prema bankama koje su davale zajmove Agrokoru. 'Teoretski i praktično HNB vrši nadzor nad poslovanjem banaka, ne njihovih klijenata. Jedan od oblika nadzora je utvrđivanje izloženosti banaka prema vjerovnicima. Nadzor HNB-a je posebno pazio na taj element. HNB ima sektor supervizije koji se s time svakodnevno bavi, vrši nadzor, sastavlja zapisnik i predlaže rješenja i naloge prema bankama ako se utvrdi da ne posluju u skladu sa zakonom. To je tako i rađeno prema svim bankama i prema svim njihovim komitentima jednako', odgovorio je.

Miljenić se vratio na pitanje kuće koju je Todorić kupio s tvrtkom supruge Željka Rohatinskog. Koja je sudbina te kuće, pitao je. 'Kuća je u posjedu moje supruge i naša obitelj živi u njoj. Tvrtka zbog zdravstvenih razloga moje supruge nije mogla poslovati. Imovina se u najvećem dijelu sastojala od kuće, a zbog prijašnjih poslovnih veza te tvrtke i nekih tvrtki iz sastava Agrokora, da bi se to saldiralo, kupljena je tvrtka moje supruge za iznos vrijednosti kuće i onda je moja supruga kao fizička osoba otkupila kuću za isti iznos', pojasnio je Rohatinski.

10.39 Marija Jelkovac (HDZ) opet ga je pitala u kojem je razdoblju bio u NO-u Agrokora, na što je Rohatinski uzrujano pitao: 'Koliko puta to trebam ponoviti?!'

10.31 Rohatinski je kazao da u 12 godina, koliko je proveo u HNB-u, nikada ga Todorić nije zvao da intervenira za neku mjeru koja bi koristila Agrokoru.

Na Grmojino pitanje o financijskoj situaciji tvrtke njegove supruge koju je Todorić kupio za jednu kunu Rohatinski je kazao da je to kompleksno pitanje koje zahtijeva dugačku elaboraciju. 'Tvrtka je vrijedila toliko koliko je za nju plaćeno', dodao je. Grmoja tvrdi da je bila u minusu pet milijuna kuna, a da je na nju glasila i obiteljska kuća vrijedna dva milijuna kuna. Rohatinski je rekao da o dugovanjima ne zna ništa.

10.20 Na pitanje Nikole Grmoje (Most) o njegovom radu u PBZ-u do 2000. Rohatinski je rekao da mu je tada Todorić ponudio dvostruko veću plaću nego što ju je imao u PBZ-u.

Pitao ga je zašto se 2012. vratio u Agrokor. 'Gospodin Maras će se možda sjetiti kako je završio moj mandat u HNB-u. Nisam htio koristiti nijednu moguću povlasticu, da primam godinu dana plaću, a ne radim ništa. Bilo je nekoliko ponuda, JP Morgana, Goldman Sachsa... Ja sam ih odbio prije svega zato što sam znao kakva je bila uloga tih institucija u izazivanju svjetske financijske krize 2008. Ponuda radnih mjesta u tom trenutku u zemlji je bila vrlo mala. Ponuda iz Agrokora je bila jedina koja se mogla odmah realizirati i zato sam ju prihvatio', opisao je okolnosti povratka u Agrokor Rohatinski.

Dodao je da, kada je 2000. odlazio iz Agrokora u HNB, nije mislio da će ostati dva mandata. Plaća guvernera je bila četiri puta manja od plaće u Agrokoru, kazao je. 'Ne govorim o žrtvovanju za opće dobro. Ja sam premijeru rekao - OK, prihvaćam posao, napravit ću što mogu', prisjetio se Rohatinski.

Grmoja ga je podsjetio da je rekao da je u Agrokor iz PBZ-a otišao zbog veće plaće pa onda otišao iz Agrokora zbog četiri puta manje plaće. Rohatinski je kazao da je u Agrokor otišao zbog financijskih motiva, no da je u HNB otišao zbog drugih motiva. 'Todorićevo mišljenje je bilo da mogu biti društveno korisniji u HNB-u nego u Agrokoru', kazao je.

10.10 'Od 2000. do 2008. godine Hrvatska se u inozemstvu zadužila za 35 milijardi eura. U takvim uvjetima bio je permanentni pritisak na aprecijaciju tečaja, a HNB je to spriječio', kazao je Rohatinski. Lovrinović ga je pitao za mjenice bez pokrića u Agrokoru i ustvrdio da je morao to primijetiti i pitao zašto HNB nije ništa poduzeo.

'To morate pitati sadašnje rukovodstvo HNB-a. Što se mene osobno tiče, naravno da sam u okviru praćenja makroekonomskih kretanja vidio što se zbiva s instrumentima naplate. Moja spoznaja u kojoj mjeri Agrokor u tome sudjeluje je bila nula', kazao je Rohatinski.

Na pitanje je li to bio upad u monetarni sustav, Rohatinski je kazao: 'A je li izdavanje takvih mjenica krajem 80-ih i početkom 90-ih godina bio upad u monetarni sustav tadašnje države ili ne. U jednom slučaju se ustvrdilo da je, u slučaju Agrokomerca.'

10.00 Ivan Lovrinović zamolio je Rohatinskog da pojasni kako je počeo raditi u Agrokoru. 'Počeo sam raditi 1. travnja 2000. i radio sam do 12. srpnja 2000. Godine 2012. vratio sam se sukladno dogovoru iz 2000.', kazao je Rohatinski i dodao da je bio savjetnik za makroekonomiju.

'To znači da sam pratio makroekonomska kretanja u Hrvatskoj i šire. Moj posao nije bio da na bilo koji način analiziram rad i način poslovanja koncerna, niti je to od mene traženo. Ja sam gledao svijet izvan tvrtke', kazao je.

Na pitanje je li netko od obitelji bio zaposlen u Agrokoru, kaže: 'Kraće vrijeme bili su zaposleni i moj sin i moja kći. Ona je brzo prešla u drugu tvrtku.'

Je li nakon što je preuzeo čelno mjesto u HNB-u bio član NO-a Agrokora? 'Svi moji odnosi s tvrtkom su prestali 12. srpnja 2000. Kasnije sam saznao da je na portalu tvrtke bilo navedeno da sam član NO-a. To ne odgovara činjeničnom stanju', kazao je Rohatinski.

Kazao je da je Todorić kupio tvrtku njegove supruge za jednu kunu.

U deset sati na redu je Željko Rohatinski, bivši guverner Hrvatske narodne banke, koji je nakon odlaska s te funkcije postao savjetnik Ivice Todorića u Agrokoru. 

U podne na klupu za svjedoke sjeda Josip Petrović, nekadašnji predsjednik Uprave Unikonzuma, koji je navodno Todoriću omogućio kupnju tog poduzeća. Petrović je u razdoblju od 1999. do 2005. bio zamjenik predsjednika Nadzornog odbora Konzuma. Članovima povjerenstva mogao bi govoriti i o kreditima koje je Zagrebačka banka davala Todoriću u 90-ima jer je 1995. bio član Nadzornog odbora te banke.

Nakon Petrovića u 13 sati predviđeno je svjedočenje Borislava Škegre. On je tijekom 90-ih obnašao niz visokih funkcija, bio je ministar financija, potpredsjednik Vlade, član Upravnog odbora Fonda za privatizaciju i savjetnik prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana. Škegro bi mogao odgovarati i na pitanja povezanosti s Vladinim povjerenikom Antom Ramljakom koji je u nekoliko navrata radio za Škegrine tvrtke.

U 15 sati svjedočit će Zoran Jašić, ministar financija u periodu 1992.-1993.