Braniteljske udruge ne smiju biti politizirane, a o Domovinskom ratu mora postojati politički konsenzus, složili su se sudionici okruglog stola 'Odnos hrvatskih političkih elita prema braniteljima od 1991. do 2011. godine'
Ministar branitelja Tomislav Ivić rekao je da je odnos prema braniteljima imao uspona i padova, no da je dno dostigao tijekom koalicijske vlasti od 2000. do kraja 2003. godine. Mirovine su tada, kaže Ivić, srezane za 30 posto, invalidnine za 50 posto. Nabrojao je što je sve HDZ-ova vlast učinila za branitelje istaknuvši da od pola milijuna službenih branitelja tek njih 60 tisuća ostvaruje neka materijalna prava. Oštro se osvrnuo na 'pokušaj politizacije braniteljskih prosvjeda' te smatra da se odnos prema toj populaciji ne dokazuje u izbornoj godini.
'Političarima je broj od 500 tisuća branitelja plus njihove obitelji zanimljiv broj, no problemi su nastali 90-ih godina kada su o braniteljima odlučivali oni koji to nisu bili te su ih svojim dodvoravanjem doveli u nerealnu situaciju', rekao je Predrag Fred Matić, savjetnik Ive Josipovića za branitelje. Dodao je kako su svi svjesni toga da je službeni broj branitelja nerealan 'ma koliko se to trudili pravdati' te zaključio da se branitelji kao građani mogu politički angažirati, no ne i braniteljske udruge.
Ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko pak smatra da hrvatsko društvo ima problema s postizanjem konsenzusa o državi, Domovinskom ratu te o ulozi 'čovjeka koji je pokrenuo stvaranje ove države'. Dodaje da je bilo vrlo popularno afirmirati asocijaciju Domovinski rat = zločin, branitelji = lažni branitelji. 'Zločini u Domovinskom ratu nisu pravilo, već iznimka', rekao je Karamarko i dodao da je Domovinski rat autentična vrijednost hrvatske povijesti. 'Nemojte dopustiti da tu originalnosti ne svojataju ni crveni ni crni', poručio je ministar braniteljima.
Osvrnuo se i na zahtjev srpskog Specijalnog tužiteljstva za ratne zločine da se istraži akcija Maslenica te odgovornosti dvadesetak pripadnika specijalne policije. 'Relativiziraju se normalne vojničke akcije koje su dovele do oslobođenja Hrvatske. Možda će se problematizirati svaka bitka u kojoj su Hrvati pobijedili', rekao je Karamarko i spomenuo 'famozne' ugovore između DORH-a i srpskog tužiteljstva.
Ozren Matijašević, predsjednik HUS-a podsjetio je na 400.000 izgubljenih radnih mjesta kroz pretvorbu i privatizaciju te kako su se neki dobivali braniteljske statuse kako bi se spriječili socijalni nemiri. 'Branitelji se unutarnjim snagama trebaju očistiti od sumnjivih likova i trojanskih konja politike', rekao je Matijašević pritom kritiziravši politiku prema braniteljima: 'Bi li djetetu kupili auto ili mu osigurali posao?' zapitao je prisutne Matijašević.
Josip Klemm, predsjednik Udruge specijalne policije, negirao je da su branitelji na suprotnim stranama. 'Nitko ne može svojatati Domovinski rat i nitko ga ne može privatizirati. Domovinski rat moramo dignuti iznad politike, a branitelji moraju biti neokaljani u političkim raspravama', emotivno je rekao Klemm te dodao kako branitelji ne žele da ih se poistovjećuje sa svime lažnim. 'One koji su se okoristili u ratu treba staviti na stup srama', zaključio je.
Osima navedenih, na okruglom stolu u organizaciji zagrebačke Hvidre, sudjelovali su Zoran Pusić, Darinko Kosor, Dragan Kovačević i Vlatko Cvrtila.